Srbija dobila novu vlast, Nikolić šokirao izjavama

Naime, dok je i nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj na mjestu predsjednika usred svog mandata ostao Ivo Josipović, 5. travnja 2012. godine srbijanski predsjednik Boris Tadić dao je ostavku na mjesto predsjednika, kako bi se 6. svibnja mogli održati paralelni izbori - prvi krug predsjedničkih, parlamentarni, pokrajinski i lokalni.

Pročitajte i ovo IDE KUĆI Ivica Dačić otpušten iz bolnice nakon hitne hospitalizacije: Oglasio se Vučić i poslao znakovitu poruku ministar unutarnjih poslova Otkriveno kada Ivica Dačić izlazi iz bolnice: Prebacuje se na kućno liječenje

tri vijesti o kojima se priča ĆELIJSKI MORAL Trojica ubojica u zatvoru izbola ubojicu djeteta, ostavili ga "uredno ušuškanog u krevetu" Očevid u tijeku Težak sudar nedaleko od Zagreba, stigao i helikopter: Poginula jedna osoba "Proročanski" Instruktor optužen za smrt djevojke objavom zgrozio javnost: "Rješavanje tijela"

>> Nikolić: Hrvatska slavi Oluju, dok Srbija tuguje zbog Srebrenice

Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora i dva mandata na tom položaju, po treći puta u drugom krugu Tadić se našao u utrci s liderom Srpske napredne stranke Tomislavom Nikolićem. Nikolić je od Tadića izgubio utrku za predsjednika još kao član Srpske radikalne članke 2004. godine, a potom tijesno i 2008. godine. No, jednako tijesno kao i četiri godine ranije, 20. svibnja ove godine Nikolić je konačno uspio postati predsjednik Srbije.

Nikolić o Vukovaru i Srebrenici

Izbor Nikolića na mjesto predsjednika Republike Srbije izazavao je brojne reakcije u Europi, a posebno u Hrvatskoj, i to zbog osobnog angažmana u agresiji na Hrvatsku i titule četničkog vojvode, kojom se ponosio. Nakon pobjede u predsjedničkoj utrci, u jednom intervjuu svoju ulogu u ratu i srpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH opisao je kao dobrovoljačku te dodao kako ga toga nije nimalo sram. 'Dodijeljena mi je titula četničkog vojvode', naglasio je i dodao kako je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević 1993. godine četnike optužio za spremanje rušenja vlasti. Tada se četnički pokret i raspao. 'Tada sam rekao da kao četnički vojvoda moram uvijek ostati četnik i da ću, ako me netko nekad ponovo pozove, ponovo braniti Srbiju', poručio je Nikolić, koji je iz Srpske radikalne stranke Haaškog optuženika Vojislava Šešelja istupio 2008. godine.

Naime, tijekom ljeta te godine Nikolić je ušao u sukob s Šešeljem jer je bio za to da radikali glasaju za ratificiranje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i Europske unije, dok je Šešelj bio protiv. Sukob je kulminirao 5. rujna, kada je Središnja domovinska uprava Srpske radikalne stranke većinom glasova podržala Šešelja. Nikolić je iste večeri podnio ostavku na dužnost zamjenika predsjednika SRS i šefa zastupničke grupe SRS u Skupštini Srbije. Tri dana kasnije, formirao je vlastitu zastupničku grupu pod nazivom 'Napred Srbijo' kojoj je prišlo 17 zastupnika radikala. Zbog toga je 12. rujna Nikolić isključen iz stranke. 21. listopada 2008, izabran je za predsjednika Srpske napredne stranke, čiji je lider bio do 24. svibnja 2012, dakle nakon što je izabran za predsjednika, kada je podnio ostavku.
Zbog njegovih izjava i stavova koje je dijelio s politikom Srpske radikalne stranke, ali i ublažavanja retorike nakon 2008. godine i inzistiranja na europskoj budućnosti Srbije i boljih odnosa sa susjedima, Nikolićev izbor izazvao je oprečne reakcije u svjetskoj javnosti. Hrvatski je državni vrh iz istih razloga ostao suzdržan i oprezan na rezultat predsjedničkih izbora u Srbiji.

>> Nikolić: Vukovar je bio srpski grad, Hrvati se tamo nemaju što vraćati

A onda je također u svibnju izašao Nikolićev intervju za Frankfurter Allgemeine Zeitung koji je nastao neposredno prije drugog kruga predsjedničkih izbora. Njihovom novinaru, Michaelu Martensu, Nikolić je odgovarao na pitanja od snova o velikoj Srbiji, preko njegove uloge u ratu, četničke prisege na Romaniji, do otvorenog poziva na razaranje Dubrovnika. U tom je razgovoru priznao kako još uvijek ima nedosanjani san o velikoj Srbiji te pojasnio svoj stav oko toga. 'Ima snova koje čovjek nikad ne može ispuniti. Ali već odavno vidim da je Hrvatska jedna međunarodno priznata država, da su hrvatske granice na Dunavu i da neće biti daljih promjena granica. Isto važi i za BiH', rekao je Nikolić. Naglasio je kako ne vjeruje da će se ti snovi ikad više ispuniti. Martens ga je potom suočio s konstatacijom da u Vukovaru sada živi više Srba nego prije deset godina, a Nikolić je tada iznio svoj stav o hrvatskom gradu heroju. 'Vukovar je bio srpski grad. Tamo se Hrvati nemaju što vraćati', rekao je Nikolić, dok je svoj poziv na opći napad na Dubrovnik iz studenoga 1991. godine Nikolić pojasnio kao reakciju na rušenje srbijanskih kuća u okolici Dubrovnika. Istovremeno je njemačkom novinaru dao do znanja i kako je raskrstio s prijašnjom ideologijom. Martens ga je citirao s izjavom za Vesti 2003. godine kada je rekao da 'što se tiče Hrvatske, s njima, u okviru ovih granica, nećemo imati diplomatskih odnosa', a Nikolić se ogradio od toga. 'Ja sam se od toga udaljio i pošao drugim putovima. Jedan sam od tvoraca novog srpskog ustava, u kojem su europske vrijednosti ovjekovječene', rekao je Nikolić.

Izjava o Vukovaru izazvala je osude i kritike s raznih strana, ne samo iz Hrvatske. Ocjena je bila da se Nikolić ipak nije previše udaljio od svojih prijašnjih stavova. Sam Nikolić, međutim, odmah nakon izlaska intervjua i reakcija na svoje riječi, demantirao je da je Martensu rekao da je Vukovar srpski grad. Javnosti je iz njegova ureda stiglo i priopćenje u kojem se tvrdi da Nikolić nije to izjavio te da se radi o podmukloj laži. Istovremeno, Martens je u brojnim medijima inzistirao da je Nikolić rekao upravo ono što je on objavio i tvrdio da za to ima dokaz u obliku audiozapisa. No, čini se da iz tog skandala Nikolić nije izvukao pouku, jer je nakon što je uzbudio duhove u Hrvatskoj zadirući u najbolniju točku Domovinskog rata, isto učinio i u slučaju BiH, u razgovoru za Televiziju Crne Gore. 'Ako je predsjednik Srbije Boris Tadić bio u Srebrenici i osudio zločin, ako je Skupština Srbije osudila zločin u Srebrenici, zašto bih ja to pitanje stalno podgrijavao', komentirao je poziv muftije Muamera Zukorlića da posjeti Srebrenicu i osudi genocid. Zaključio je da neće ići u Srebrenicu i dodao kako se ondje nije dogodio genocid, nego 'velik zločin koji su počinili neki pripadnici srpskog naroda koje treba pronaći, izvesti pred sud i kazniti'.

Regionalni lideri ignorirali inauguraciju

Te su izjave duboko uznemirile bošnjačku i hrvatsku javnost u BiH, kao i političare te se Nikolić ponovno našao na meti žestokih kritika. Kao rezultat, lideri zemalja u regiji ignorirali su Nikolićevu inauguraciju, kojoj je nazočio samo crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović još je ranije najavio da na inauguraciju 11. lipnja neće ići. ‘Na žalost, stavovi koje je zastupao do sada, i koje je, eto, ponovio u svojim prvim obraćanjima javnosti, od toga da je Vukovar srpski grad do toga da u Srebrenici nije počinjen genocid, daleko su od europskih vrijednosti’, izjavio je Josipović u razgovoru za agenciju Anadoliju. Istaknuo je da ‘u ovoj regiji nitko sebi ne može dopustiti i priuštiti dvosmislene izjave’. U Bruxellesu je pak dodao da bi otišao u Beograd na inauguraciju novog srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića samo u slučaju da on prihvati koncept zajedničkog projekta europeizacije regije i jasno se izjasni da napušta ideje četništva i ekspanzije.

Nakon nekoliko mjeseci bez teških izjava, Nikolić je hrvatsku javnost i politiku ponovno isprovocirao nakon oslobađajuće presude Žalbenog vijeća Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovinu i Mladenu Markaču, na koju je, kao i gotovo cijeli državni i politički vrh Srbije, reagirao svakakvim, samo ne diplomatskim izjavama, a hrvatsko-srpski odnosi, koje su ranije koliko-toliko održavali na životu bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić i Ivo Josipović, vlastitim i zajedničkim angažmanom i s različitim komentarima s obiju strana, dodatno su zahladnjeli. Iako je Nikolić sve do presude hrvatskim generalima uporno ponavljao da će se sastati s Josipovićem kada god hrvatski predsjednik to poželi, do susreta još nije došlo.

>> Nikolić opet šokira: U Srebrenici nije bilo genocida!

U neodmjerenim izjavama u vezi oslobođenja hrvatskih generala, Nikoliću se pridružio i srbijanski premijer Ivica Dačić, kojem je mjesto mandatara Vlade Nikolić ponudio nakon parlamentarnih izbora održanih paralelno s predsjedničkim u svibnju. Mandatar je postao nakon maratonske postizborne trgovine koja je trajala više od mjesec dana, tijekom koje su se javljale mnoge opcije, čak i da bi Boris Tadić postao premijer, no na kraju su 'mali Sloba', kako su zvali tog bivšeg glasnogovornika Slobodana Miloševića, i njegovi socijalisti, u lipnju postigli dogovor s naprednjacima. Dačić je u novoj Vladi, uz to što je zasjeo u fotelju premijera, zadržao i mjesto ministra unutarnjih poslova, koje je obnašao i u bivšoj Vladi. Dužnost je preuzeo 27. srpnja, a nakon izbora priznao je da je na predsjedničkim izborima glasovao za Tadića.

Dačić o Kosovu: Budimo realni, neće nas se pitati

Srbijanska vlada u parlamentu ima potporu većine od više od 140 zastupnika, a njezini osnovni ciljevi formulirani su koalicijskim sporazumom koji su 10. srpnja potpisali Srpska napredna stranka (SNS), SPS-PUPS-JS (sastavljena kao koalicijski blok koji je zajedno i izašao na izbore - Socijalistička partija Srbije, Partija ujedinjenih penzionera Srbije i Jedinstvena Srbija) te Ujedinjeni regioni Srbije (URS). Koalicijski sporazum temelji se na ubrzanom približavanju EU, ekonomskoj stabilnosti, borbi protiv korupcije i kriminala i socijalnoj pravdi. Nova vlada Srbije najmanja je od 1990. godine.

Iako je Dačićeva politička retorika usmjerena prema europskoj budućnosti Srbije, pomirenju i dijalogu zemalja u regiji, i njega je, sudeći prema izjavama, pogodila Haaška odluka o nevinosti generala Gotovine i Markača. No, prema pitanju Kosova, čini se, ima realniji stav od Nikolića. Predsjednik Srbije je, naime, u listopadu jasno izjavio da će Srbija odustati od europskog puta, ukoliko EU od nje bude službeno tražila da odustanu od Kosova. 'Ako nam službeno postave uvjet: Europa ili Kosovo - odustat ćemo od europskog puta', rekao je Nikolić u intervjuu Večernjim Novostima.
Kasnije istog mjeseca izjavio je kako je napisao radnu verziju platforme za Kosovo te da je na ministrima da daju svoje sugestije i primjedbe. Rekao je kako smatra da treba pronaći model koji se primjenjuje u europskim zemljama, a koji će obje strane učiniti jednako zadovoljnim, odnosno jednako nezadovoljnim. 'Moramo pronaći neki novi model koji postoji u europskim državama za mnoge pripadnike manjina i mnoge države i koji bi se mogao primijeniti na Srbiju, a da predstavlja ostvarenje onoga što bi Albanci željeli imati, a to je suštinska autonomija, veliki stupanj prava, da ostvaruju prihode i sami ih raspodjeljuju, da sude, istražuju...ali da se istovremeno i Srbija ne mora odreći dijela svog teritorija', rekao je Nikolić. 

>> Nikolić: Srbija će odustati od EU, ali nikada od Kosova

S druge strane, premijer Dačić, prije puta u Bruxelles na sastanak s premijerom kosovske Vlade Hashimom Thacijem početkom prosinca, poručio je kako se od njega ne može očekivati da pregovorima uvjeri Prištinu da se vrati u ustavne okvire Srbije te da se takvo što neće dogoditi. 'Srbija je u nebranom grožđu. Prije gotovo godinu dana parafiran je sporazum o upravljanju prijelazima. Da je mene netko pitao, ja ga ne bih potpisao', rekao je Dačić te dodao kako smatra da Srbija sada može samo poboljšati sporazum i naglasio da Beograd ne smatra administrativnu liniju s Kosovom granicom. Poručio je da će se on osobno truditi da spasi što se spasiti može. 'Kad ćemo već jednom utuviti u glavu da je nama nešto oteto, a da mi spašavamo što se spasiti može. Ni oteto nećemo priznati, ali moramo živjeti u realnosti', rekao je srbijanski premijer i odbacio mogućnost da Beograd prizna Kosovo. Nikad neću potpisati ni prihvatiti da je Kosovo neovisna država, ali postoje stvari za koje nas nitko neće pitati. Pitanje je je li bolje sudjelovati ili ne. Za sada je bolje da sudjelujemo, a do kada ćemo sudjelovati, vidjet ćemo, rekao je. U jednom trenutku bio je još jasniji. 'Mi nismo pobijedili u ratu 1999. jer, da smo pobijedili, ne bismo bili u ovoj situaciji', rekao je Dačić dodavši da 'kada Srbija ponovno bude jaka, neće je svatko moći ponižavati'.

Kraj godine obilježili su i sukobi Aleksandra Vučića, šefa naprednjaka i prvog potpredsjednika Vlade zaduženog za obranu, sigurnost i borbu protiv korupcije i kriminala te ministra obrane, s premijerom Dačićem, oko afera povezanih s korupcijom, koje su kulminirale nedavnim uhićenjem srbijanskog tajkuna Miroslava Miškovića, kojeg su mnogi u Srbiji smatrali najmoćnijim čovjekom u državi. U odnosima Dačića i Vučića posredovao je i sam predsjednik Tomislav Nikolić, nastojeći pomiriti dvije strane.

Afera s prisluškivanjem

Srbiju je potresla i afera s prisluškivanjem, a na meti su bili Vučić i Nikolić. Naime, Vučića je Sigurnosno-informativna agencija izvijestila o tome da je dio MUP-a izdao nalog da mu se prisluškuje telefon, a da predsjednika Tomislava Nikolića prisluškuju duže vrijeme, objavili su srbijanski mediji. RTS je izvijestio, pozivajući se na krugove bliske vladi, da je nalog za prisluškivanje Vučića izdan na zahtjev 'interesnih grupa' i uz pomoć 'nekoga iz vrha policije'.

>> Afera prisluškivanje: Dačić najavio smjene u MUP Srbije

Vučiću je pojačano osiguranje, a državno je odvjetništvo pokrenulo istragu. Prema istom izvoru, predsjednika države dugo prisluškuju, o čemu je i Nikolić govorio u jednoj emisiji. 'Mi smo tu upali u zmijsko gnijezdo, među ljude koji koriste visoke funkcije u mnogim službama da gospodare životima, među ljude koji su se drznuli prisluškivati najprije mene, pa onda i Aleksandra Vučića. To se mora istražiti do kraja. Tako se u Srbiji ne može živjeti', rekao je Nikolić. Prisluškivanje je osudio i premijer Dačić.

Aleksandar Vučić izjavio je kako tajkuni hoće upravljati zemljom te da je otkriveno da skupina pri MUP-u prisluškuje njega i Nikolića, ali je naglasio da se nikog ne boji i da država mora pobijediti. Vučić je izravno optuživao vlasnika 'Delta holdinga' i Miroslava Miškovića da 'ima veoma loše mišljenje' o borbi protiv korupcije u koju se upustio Vučić. Također je ustvrdio kako se Mišković 'veoma angažirao na tome da sklopi saveze sa svima na srpskoj političkoj, medijskoj i privrednoj sceni' koji bi mogli naškoditi osobno Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci, čiji je Vučić predsjednik, nakon što je Nikolić pobijedio na predsjedničkim izborima.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook