Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Mars One je ambiciozan plan danskog poduzetnika za slanje ljudske posade na Mars u idućem desetljeću i početak stvaranja kolonije na Crvenom planetu. No, nova studija studenata s MIT-ja zadala je toj misiji težak udarac ističući da bi prvi kolonisti na Marsu počeli umirati nakon svega 68 dana provedenih tamo.


Nizak tlak zraka, velik rizik od ekplozije u nastambama i manjak rezervnih dijelova samo su neki od potencijalno pogibeljnih problema koji očekuju bilo koga tko se odvaži na avanturu na Marsu.

Vezani članci Slika nije dostupna CRNA OVCA SUNČEVOG SUSTAVA Tko je smjestio Veneri? Slika nije dostupna Šef ESA-e: Pronašli smo najbolju zamjenu za ISS - selo na Mjesecu

Prvo bi astronauti ostali bez zaliha hrane. Bazirano na planu misije Mars One projekta, studenti MIT-ja ističu da bi kolonisti jednostavno umrli od gladi.

Nadalje, jedan od ciljeva misija Mars One je i uzgoj vlastite hrane u nekim od nastambi na Marsu. Prema ocjeni studenata, to bi stvorilo vrlo velike razine kisika te sukladno tome i okolinu koja predstavlja vrlo velik rizik od požara.

NASA vas poziva: Osigurajte kartu za 'PUT U SVEMIR' - potpuno besplatno!

'Kao razultat toga, bio bi potrban nekakav sustav otpuštanja kisika - a takva tehnologija nije još razvijena za svemirske letove', naglašava se u studiji, koju prenosi Daily Mail.

Vlaga u modulima bila bi oko 100 posto, što samo po sebi nije smrtonosno, ali ne bi bilo niti ugodno astronautima.

Naposljetku, rezervni dijelovi bili bi velika potreba, a do njih bi se dolazilo iznimno teško. Nakon 130 mjeseci na površini Marsa rezervni dijelovi činili bi 62 posto tereta transportiranog sa Zemlje na površinu Crvenog planeta.

Isto tako, u studiji se ističe da bi za prebacivanje sve potrebne opreme na Mars bilo potrebno 15 lansiranja nadolazeće super-rakete Space X tvrtke - Falcon Heavy. Cijena tih 15 lansiranja bila bi 4,5 milijardi dolara.

No, studija nudi i barem jedno konstruktivno rješenje koje bi osiguralo preživljavanje posade na duge staze. Naime, istaknuto je da bi se hrana mogla uzgajati u odvojenom objektu, a višak kisika skladištiti, opskrbljujući nastambe samo s onoliko kisika koliko je potrebno za normalan život kolonista.

Na kritike studije s MIT-ja odgovorio je izvršni direktor Mars One projekta, Bas Lansdrop te rekao da ih smatra netočnima. Priznao je, doduše, da bi neki njezini aspekti mogli biti problem, uključujući i taj da bi se javila nestašica rezervnih dijelova za popravak i održavanje nastambi.

'Najveći izazov Mars One projekta jest držati sve u optimalnom stanju pogona', zaključio je Lansdrop.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju