Dok NASA tvrdi da bi prvi let na Mars s ljudskom posadom mogao biti moguć već 2035. godine, umirovljeni astronaut Buzz Aldrin, koji je bio drugi čovjek po redu na svijetu koji je hodao po površini Mjeseca, traži od američke svemirske agencije da pričekaju s misijom na Mars i pogled usmjere znatno bliže - na Mjesec.
Pročitajte i ovo
Umirovljeni astronaut Buzz Aldrin smatra da bi čovječanstvo trebalo na Mars ići 2040. godine, ali ne prije nego li istraži i izgradi nastambe na Mjesecu, kroz suradnju međunarodnih svemirskih agencija.
Aldrin vjeruje da bi ta misija trebala biti međunarodnog karaktera i međunarodne suradnje, a tek nakonn takve suradnje i uspjeha na Mjesecu bi čovječanstvo moglo uspostaviti koloniju i na Marsu.
"To mora biti program koji nam omogućava da pomažemo druge države, a ne da se natječemo s njima", ističe Aldrin za Daily Mail. On i drugi stručnjaci vjeruju da NASA čini previd u vrlo važnom dijelu istraživanja svemira - stalnu bazu s ljudskom posadom na Mjesecu, koja bi čovječanstvo pripremila za Mars.
"Jednom kad bi bili sposobni uspješno sastaviti stvari na lunarnoj površini, to bi bi trenutak kad bi bili spremni i otići na Mars", smatra Aldrin. On nema samo strateški plan što treba učiniti, već on ima i koncept kako otići na Mars.
"Oni žele hangar s gorivom dalje od Mjeseca, no vjerujem da bi bilo puno lakše to napraviti na površini Mjeseca", ističe Aldrin. "Tamo se može prikupljati led s konstantnih tamnih područja na Mjesečevim kraterima, koji se onda može pretvoriti u raketno gorivo", dodaje.
Taj led se može preraditi u molekule vodika i kisika, dva ključna sastojka za raketno gorivo, a sve skupa može poslužiti kao postaja gdje svemirski brodovi uzimaju gorivo za dug put do Marsa i nazad.
Isto tako, baza na Mjesecu bi predstavljala i mjesto gdje astronauti imaju pristup i pitkoj vodi.
Aldrin je isto tako razvio i sustav "Aldrin Mars Cycler", koji je zamišljen tako da rotira letove svemirskih brodova između Zemlje i Marsa. "Prelijetali bi pored oba planeta, nošeni vlastitom inercijom, uz ponešto gurkanja potisnicima", pojašnjava umirovljeni NASA-in astronaut.
"Trebalo bi tek pet mjeseci da se stigne od Zemlje do Marsa, a rotacijski put bi se događao svakih 26 mjeseci - jedan koji prevozi astronaute nazad i jedan koji ih odvozi prema Marsu", zaključio je Aldrin.
Razlog za put tek svakih 26 mjeseci jest da je Zemlja od Marsa najmanje udaljena otprilike jednom u dvije i pol godine, odnosno navedenih 26 mjeseci pa put do marsa i nazad tad i traje najkraće.
