Al-Bagdadi se ubio tijekom američke operacije aktiviranjem samoubilačkog pojasa s eksplozivom, rekao je Trump u svom obraćanju naciji koje je prenosila televizija iz Bijele kuće. Testovi DNK provedeni po završetku operacije na licu mjesta potvrdili su njegov identitet, istaknuo je američki predsjednik.
Abu Bakr al-Bagdadi, irački džihadist koji se pojavio niotkuda da bi se potom kao vođa sunitske Islamske države (IS) samoproglasio "kalifom" svih muslimana, bio je meta američke vojne operacije u Siriji.
Bagdadi je dugo na američkom popisu najtraženijih terorista, ali su ga tražile i snage sigurnosti zemalja u regiji koje su sudjelovale u slamanju Islamske države, a nastavilo ga se tražiti i nakon što su Irak i Sirija vratili gotovo cijelo okupirano područje.
Islamska država ili kalifat, koju je al-Bagdadi 2014. proglasio u srpnju 2014. na preko četvrtine Iraka i Sirije, postala je poznata po zvjerstvima protiv vjerskih manjina i napadima na pet kontinenata protiv "nevjernika" u ime radikalnog islama koji je zaprepastio i umjerene muslimane.
Genocid nad Jezidima, sljedbenicima jedne od najstarijih bliskoistočnih religija, ilustrira svu brutalnost njegove vladavine. Tisuće muškaraca je pobijeno na planini Sinjar na sjeverozapadu Iraka, njihovom vjekovnom prebivalištu, a žene su također masovno likvidirane ili zarobljene za seksualne robinje. I neke druge vjerske skupine bile su podvrgnute seksualnom ropstvu, pokoljima i bičevanjima.
Javna pogubljenja - odsjecanje glava
IS je izazvao sveopće zgražanje svijeta i javnim pogubljenjima - odsjecanjem glava talaca iz zapadnih zemalja - SAD-a, Velike Britanije, Japana, ali i Hrvatske.
Sinajska podružnica IS-a otela je 22. srpnja Hrvata Tomislava Salopeka koji je u Egiptu radio za francusku kompaniju CGG (Compagnie Générale de Géophysique), a 5. kolovoza su objavili video u kojem Salopek, klečući u narančastoj zatvorskoj uniformi pored zamaskiranog džihadista s nožem, s papira čita zahtjeve egipatskim vlastima.
IS ga je htio razmijeniti za muslimanke u egipatskim zatvorima u roku od 48 sati.
"U suprotnom, vojnici Islamske države će me ubiti", rekao je tada na snimci 30-godišnji Salopek.
Nakon isteka roka koji je IS postavio, o Salopeku se nije znalo ništa do 12. kolovoza 2015. kada je objavljena snimka IS-a na Twitteru na kojoj ga maskirani islamisti obezglavljuju. Tijelo nikad nije pronađeno, a mnogobrojni analitičari složili su se da vjerojatno nikad neće ni biti nađeno i vraćeno obitelji. Ista je situacija i s tijelima ostalih zarobljenika koje je Islamska država pogubila.
Egipatske vlasti objavile su u studenom 2015. kako je ubijen Salopekov krvnik i vodeći islamistički militant u Egiptu, Ahraf Ali al-Gharabali.
SAD je za informacije koje bi urodile uhićenjem al-Bagdadija raspisao nagradu od 25 milijuna dolara, kao svojevremeno za vođu Al Kaide Osamu bin Ladena i njegovog nasljednika Ajmana al-Zavahrija.
U američkim zračnim napadima ubijena je većina Bagdadijevih zapovjednika, uključujući Abu Omara al-Šišanija, Abu Sajafa, Abu Ali al-Anbarija i glasnogovornika IS-a Abu Mohameda al-Adnanija. Tisuće njegovih boraca je ubijeno ili zarobljeno.
Bagdadi je rođen kao Ibrahim Avad al-Samara 1971. u Tobčiju, siromašnom dijelu grada Samare, sjeverno od Bagdada, u obitelji propovjednika iz ultrakonzervatvne salafističke škole sunitskog islama. Unutar tzv. "sunitskog trokuta", taj "povučeni, ćudljiv i jedva čujan" dječak revno je proučavao Kuran te je već u ranoj dobi dobio nadimak "vjernik".
Zaljubljenik u nogomet
No, bio je poznat i kao zaljubljenik u nogomet i igrao je za lokalne ekipu iz džamije. Zvali su ga "naš Messi".
Salafističkim džihadistima se pridružio 2003., kada je SAD izvršio invaziju na Irak. Amerikanci su ga 2004. uhitili i zatočili u zatvoru Bucca gdje ubrzo postao vrlo popularan kao propovijednik i nogometaš koji je loptu naganjao u zatvorskom dvorištu. Ovaj put je dobio nadimak "Maradona", a Amerikanci su ga pustili na slobodu nakon godinu dana, ocjenjujući da ne predstavlja vojnu prijetnju.
Pažnju svijeta privukao je 4. srpnja 2014. kada je s propovijedaonice srednjovjekovne džamije al-Nuri u Mosulu proglasio obnovu kalifata.
"Bog nam je naredio da se borimo protiv neprijatelja", poručio je Bagdadi, predstavivši se kao "kalif Ibrahim, zapovjednik pravovjernih".
Njegovom pozivu odazvalo se na tisuće dobrovoljaca iz cijelog svijeta kako bi postali "Jund al-Khilafa" - vojnici kalifata, te se borili protiv šijita, SAD-a i njegovih zapadnih saveznika.
"Neka im krv teče u potocima"
Na vrhuncu moći 2016., IS je vladao milijunima ljudi na području koje se protezalo od sjeverne Sirije kroz gradove i sela uzduž riječnih dolina Eufrata i Tigrisa do predgrađa Bagdada.
IS je preuzeo odgovornost za napade u desetke gradova, uključujući Pariz, Nicu, Orlando, Manchester, London i Berlin te na gradove u Turskoj, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Egiptu.
IS je u šijitskom dijelu Bagdada u srpnju 2016. izvršio napad u kojem je ubijeno 325 ljudi, no istom okrutnošću je znao eliminirati i svoje bivše saveznike u redovima salafističkih džihadista. Tako je poveo rat protiv Fronte Nusra, sirijskog ogranka Al Kaide, a 2013. je raskrstio s al-Zavahrijem.
U studenom 2016., u tijeku sukoba iračkih snaga i džihadista u Mosulu, svoje je borce i stanovništvo cijele pokrajine Nineveh pozvao na borbu protiv "Božjih neprijatelja" koji su nakon dvije godine uspjeli ući u kalifatsku prijestolnicu, a borcima samoubojicama je poručio da "noći nevjernika pretvore u dane".
"Opustošite njihove zemlje i učinite sve da njihova krv teče u potocima", poručio je tada Bagdadi svojim borcima u snimljenoj poruci.
I dok je IS naposljetku na terenu poražen, zahvaljujući uvelike i kurdskim borcima u Siriji, stručnjaci za sigurnost smatraju da ta skupina kroz tajne operacije i iznenadne, brze napade i dalje predstavlja prijetnju. Vjeruje se da IS diljem svijeta ima svoje ćelije i 'spavače', dok neki borci operiraju iz zakutaka sirijske pustinje i iračkih gradova.
No, gubitak teritorija u Iraku i Siriji je od al-Bagdadija napravio bjegunca koji se skriva u pustinjskom području između dvije zemlje. Bio je primoran putovati u tajnosti od jednog skrovišta do drugog, samo u pratnji vozača i dvojice tjelohranitelja.
Pribojavajući se atentata ili izdaje, nije mogao koristiti telefone i vjerovao je tek nekolicini kurira kako bi komunicirao s dvojicom bliskih iračkih suradnika: Iijadom al-Obadijem, njegovim ministrom obrane, i Ajadom al-Jumailijem, šefom osiguranja.
No, Jamaili je ubijen u travnju 2017, a lokacija na kojoj se skriva Obaidi i dalje je nepoznata. (Hina)
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
Nikad lošiji odnosi
