Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Sud u Strasbourgu

Rusija mora Hodorkovskom dati 10.000 eura za duševne boli

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Europski sud za ljudska prava presudio je da Rusija mora platiti 10.000 eura za duševne boli nanesene osuđenom poduzetniku Mihailu Hodorkovskom koji u ruskom zatvoru služi kazne za krađu nafte i pranje novca.

Rusija također mora platiti 14.543 eura za troškove suđenja. Predstavnik Rusije na sudu u Strasbourgu odmah po izricanju presude najavio je žalbu. Sud je u postupku odbacio neke zahtjeve obrane, poput 'tvrdnje da se radi o politički motiviranom procesu' protiv Hodorkovskog.

Pročitajte i ovo Ilustracija loši uvjeti Čistačica se u japankama popela da očisti prašinu u zgradi Ministarstva i pala, dobit će veliku odštetu Slika nije dostupna "Neka se prijavi u Vrapče" Mesić je kriv: Europski sud potvrdio presudu, ali za Mesića imaju i dobre vijesti

>> Ruski sud 17. svibnja o žalbi bivšeg tajkuna Hodorkovskog

Europski sud smatra da su u slučaju Hodorkovskog ruske vlasti prekršile članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima koji se odnosi na zabranju mučenja i članak 5. koji se odnosi na pravo na slobodu i sigurnost, posebice imajući na umu 'trajanje njegovog pritvora tijekom istražnog postupka'.

Hodorkovski i njegov suradnik Platon Lebedev osuđeni su prošle godine za krađu 218 milijuna tona nafte iz tvrtke Jukosa, na suđenju koje je izazvalo veliku pozornost međunarodne javnosti zbog sumnje da je riječ o politički motiviranu procesu. Njih su dvojica još 2005. osuđena zbog prijevare i utaje poreza, a zatim im je na drugom suđenju, godinu dana prije predviđena izlaska iz zatvora, zatvor produljen do 2016.

Optužbe za pronevjere i izbjegavanje plaćanja poreza Hodorkovski ustrajno odbacuje kao lažne, tvrdeći kako je žrtva montiranog procesa kojim se htjelo razbiti njegovo poslovno carstvo i uništiti društveni utjecaj. Svoje negdašnje golemo bogatstvo Hodorkovski je počeo stjecati ranih 90-ih godina prošlog stoljeća kupujući pod nerazjašnjenim okolnostima državne tvrtke, među kojima i naftni koncern Jukos, koji je pod njegovim vodstvom u jednom trenutku proizvodio više nafte nego zemlja članica OPEC-a Katar.

U početku proteklog desetljeća počeo se javno zauzimati za transparentnost u ruskom poslovnom svijetu, ozloglašenu po korumpiranosti. Političke ambicije su mu porasle i počeo je financirati rusku političku oporbu i nevladine udruge, pa je na sebe navukao bijes tadašnjeg predsjednika, a današnjeg premijera Vladimira Putina.

Međutim, Europski sud za ljudska prava u današnjoj presudi kaže da 'njegovi navodi da su optužbe motivirane političkim razlozima nisu poduprti neospornim dokazima'. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene