Odštetu od 10.000 eura dosudio je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) hrvatskom podnositelju kojemu je država povrijedila pravo na zabranu diskriminacije, ali i učinkovitu istragu zlostavljanja pretrpljenog zbog spolnog opredjeljenja.
Podnositelj zahtjeva je bio žrtva verbalnih napada i prijetnji zbog svojeg spolnog opredjeljenja, a jednom prilikom ga je i fizički napalo nekoliko muškaraca.
Pred Europskim sudom prigovorio je nedostatku odgovarajućeg postupovnog odgovora domaćih tijela na akte homofobnog nasilja kojima je bio izložen, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
ESLJP je utvrdio da je nakon verbalnog i fizičkog napada na podnositelja u svibnju 2014. policija odmah izašla na lice mjesta i zaključila da je bio izložen prijetnjama te da je ozlijeđen uslijed nasilnog napada nekoliko muškaraca koji su izgovarali homofobne uvrede.
Stoga je sud smatrao da su ta početna utvrđenja bila dovoljna kao pokazatelj nasilja zbog spolnog opredjeljenja. Međutim, iako je policija nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu zbog prijetnji, osumnjičeni nikada nisu procesuirani.
S druge strane, Prekršajni sud proglasio je jednog od osumnjičenih krivim za remećenje javnog reda i mira, ali osuda nije uključivala počinjenje zločina iz mržnje.
Sud je primijetio da je u prekršajnom postupku nasilniku naloženo obavljanje rada za opće dobro koji je izvršen tek više od dvije godine nakon osude te da je bio obvezan ispričati se podnositelju. Iako je u vrijeme napada bio maloljetan, sud je takvu kaznu ocijenio nerazmjernom težini zlostavljanja.
Nedostaci tijekom policijskih istraga
Dodatno je utvrdio da su osuda u prekršajnom postupku i vrlo blaga kazna bili jedini rezultati napora domaćih tijela da identificiraju počinitelje više napada na podnositelja zahtjeva u razdoblju od dvije godine.
Sud je ujedno primijetio brojne nedostatke tijekom policijskih istraga, uključujući propust uzimanja otisaka prstiju, razgovora sa susjedima i pribavljanja osobnih podataka svjedoka koji je želio ostati anoniman.
Uzimajući u obzir sve navedeno Europski sud je naveo da način na koji je policija odgovorila na brojne prijave podnositelja stvara dojam nekažnjivosti za djela uznemiravanja i nasilnog zločina iz mržnje kojima je bio izložen, umjesto da predstavlja postupovne mehanizme koji pokazuju da se takva djela nikako ne mogu tolerirati.
Uz 10.000 eura na ime nematerijalne štete konačnom presudom podnositelju je ESLJP dosudio i 3000 eura na ime naknada i troškova.
