'Putujemo 25 dana. Spavamo na ulici, po parkovima. Što mislite, kako nam je...'

Najmanje 1.500 izbjeglica s Bliskog istoka prošlo je tijekom noći na utorak vojvođanskom Suboticom i zaputilo se prema Mađarskoj. Prvi je to dio velikoga vala Sirijaca, Afganistanaca i Iračana koji je poslije zadržavanja na grčko-makedonskoj granici nastavio put zapadne Europe, gdje bježeći od rata i siromaštva u svojim zemljama traže bolji život.

tri vijesti o kojima se priča iznenađenje u gradu Građane šokirao prizor na ulici, oglasio se stručnjak: "Nemojte se približavati niti paničariti" Autocesta u Austriji FOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE "Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu

Ova skupina za prelazak u Mađarsku iskoristila je prugu koja spaja vojvođansko mjesto Horgoš i mađarsko Roszke. No nisu išli vlakom. Pješice, s prtljagom na leđima i u rukama, hodali su tijekom noći i rano izjutra kilometrima do granične crte.

Dočekivali su ih novinari i mađarska policija koja ih je mirno, bez zaustavljanja, pored svježe postavljene bodljikave ograde propuštala u zemlju. Među tim putnicima bio je i Omar iz Mosula u Iraku, koji kaže da je put naporan.

 'Moramo vratiti kući one koji nemaju izgleda dobiti azil'

„Jako je teško. Putujemo 25 dana. Spavamo na ulici, po parkovima. Što mislite, kako nam je – pa jako loše. Zašto smo napustili domove? Pa naravno zbog Islamske države. Još sam mlad. Želim se zaposliti, raditi, živjeti običnim normalnim životom, biti u dobrim uvjetima“, kaže Omar, profesor engleskog jezika.

Putuje s kolegom, inženjerom 3G tehnologije, također iz Mosula. On se ne želi predstaviti iz straha za svoju obitelj koju je ostavio u Iraku. Navodi da se jedva živ izvukao iz zemlje, i da ide put Europe, gdje su otišli i prijatelji koji javljaju da je ovaj dio svijeta tolerantan i pruža bolje uvjete za život. Među izbjeglicama je puno djece, žena, mladih i studenata.

Očito iznemogli od puta oni su duž pruge ostavljali odijela, osobne stvari pa čak i hranu koje više nisu mogli nositi.

Preko Subotice u Mađarsku

Njihova polazna točka prije prelaska u Mađarsku bio je subotički autobusni kolodvor, gdje je u 20 autobusa stiglo oko 1.000 izbjeglica iz Beograda. Gradsko poduzeće „Suboticatrans“ odmah je organizirao njihov prijevoz dalje, do mjesta Kanjiža, koje je najbliže granici. Pomoćnik direktora „Suboticatrans“ Milan Vasović kaže da su uveli izvanredne polaske autobusa zbog velikoga priljeva migranata. Dok čekaju prijevoz, koji uredno plaćaju, jedan Sirijac i Somalac nam na lošem engleskom govore kakvo je stanje u njihovoj zemlji.

ZALIHE SU PRI KRAJU 'Nadamo se da će moje dijete odrastati u sigurnosti'

„Situacija u Siriji je jako loša. Vodi se rat, ima ubojstava, sve je to jako tužno“, navodi sredovečni Sirijac. A Somalac navodi da želi u Njemačku „zbog boljeg života“.

Dolazak i dalji put izbjeglica na autobusnom kolodvoru pratio je član gradskog vijeća Subotice Milimir Vujadinović. Kaže da grad sve čini da im osigura sigurno i pristojno proputovanje kroz Suboticu.

„I pored priljeva velikoga broja izbjeglica sigurnost građana u Subotici nije ugrožena. Naš cilj je očuvati mir, ustaljeni način života i komunalni red. I to nam polazi za rukom“, navodi Vujadonović.

Od početka kolovoza, kada su migranti počeli pristizati vlakovima i autobusima, na subotičkom kolodvoru, ni u središtu grada nije zabilježen niti jedan ozbiljniji incident, dodaju u gradskoj upravi. Dolazak izbjeglica u većem broju očekuje se na sjeveru Vojvodine i tijekom sutrašnjega dana. Srbijanska vlast procjenjuje da je kroz zemlju proputovalo od početka godine oko 90.000 izbjeglica.

Slovenija se boji migrantskog vala

Slovenija se boji da bi se migrantska kriza u jugoistočnoj Europi uskoro mogla pokazati i na njenim granicama ako se migranti iz Srbije usmjere prema Hrvatskoj.

"Trenutno Slovenija još nije po pritiskom migranata, ali se pripremamo na takav scenarij", izjavio je u utorak za Slovensku televiziju drugi čovjek ministarstva unutarnjih poslova Boštjan Šefic.

Dodao je da bi se migranti iz Sirije, Iraka i drugih država koji su trenutno u Srbiji mogli okrenuti prema Hrvatskoj i Sloveniji zbog ograde na granici i oštrijih mjera koje se od nedavno primjenjuju u Mađarskoj.

"Ovo tretiramo kao humanitarnu krizu i ne kriminaliziramo izbjeglice koji bježe s ugroženih područja, ali moramo biti pozorni i na moguće zloporabe međunarodnih kriminalnih udruga koji tu krizu koriste", kazao je državni tajnik Boštjan Šefic.

Stručnjak za pitanja sigurnosti i nekadašnji državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Klemen Grošelj upozorio je da su očekivanja kako će manji migrantski val Sloveniju možda zahvatiti tek krajem godine, kako računa jedna studija slovenske vlade, možda pogrešni i da bi na granice Slovenije već za tjedan dana moglo doći "više tisuća" migranata, sada smještenih u Srbiji i Makedoniji.

Iako njihov krajnji cilj nije Slovenija koju vide kao tranzitnu zemlju na putu prema zapadnoj i sjevernoj Europi, slovenska bi vlada morala već sada razmišljati o konkretnim mjerama, osobito o tome gdje ih smjestiti, pa i o postavljanju posebnog logora sa šatorima za izbjeglice, kazao je Grošelj.

BiH ne očekuje veliki priljev izbjeglica, strahuje od terorista

Vlasti u Bosni i Hercegovini pripremaju se za moguću krizu ako izbjeglički val s prostora Srbije bude preusmjeren ka toj zemlji, izjavio je u utorak u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, i priprema se za eventualni dolazak prikrivenih terorista.

"Ako se to dogodi, mi ćemo djelovati sukladno zakonima i načelima međunarodnog prava i postupiti humano prema tim ljudima", kazao je Zvizdić dodajući kako je uvjeren da se to ipak neće dogoditi jer je cilj izbjeglica s Bliskog istoka i iz Afrike domoći se zapadnoeuropskih država.

Objasnio je kako se trenutačno provode konzultacije s vlastima Srbije i Makedonije radi suočavanja s mogućom krizom.

U Sarajevu je zbog rastuće izbjegličke krize u regiji u utorak zasjedala i stalna međuvladina radna skupina za borbu protiv terorizma.

Kako je priopćeno nakon tog sastanka iza zatvorenih vrata, "razmatrane su mjere pripravnosti i zaštite BiH od eventualnog dolaska osoba povezanih s terorističkim skupinama i koje bi mogle zlorabiti proces migracija izbjeglica za kretanje prema zemljama Europske unije".

Zamjenik ravnatelja Službe za poslove sa strancima, Izet Nizam izvijestio je kako BiH ima kapacitete za smještaj najviše 500 osoba pa se moraju razmotriti mogućnosti dodatnog smještaja i kontrole eventualnog ulaska izbjeglica u BiH.

I članovi radne skupine za borbu protiv terorizma ocjenjuju kako trenutno ne postoji opasnost od priljeva velikog broja migranata u BiH no suglasni su da se mora djelovati preventivno kako se ne bi narušila sigurnost u BiH.

Austrija mobilizira 500 vojnika zbog izbjegličke krize

Austrijska vojska će rasporediti više od 500 vojnika koji će pomoći vladi u vođenju velikog priljeva izbjeglica iz Mađarske i Italije, rekao je u utorak austrijski ministar obrane Gerald Klug.

"Na raspolaganje ćemo staviti toliko pripadnika koliko bude potrebno", rekao je Klug prije ministarskog sastanka o nizu mjera suočavanja s izbjegličkom krizom.

Vojnici će pomagati u praćenju osoba i opreme, gradnji skloništa i organiziranju opskrbe.

"Oni za sada neće biti raspoređeni na granicama Austrije, što će biti među posljednjim potezima", objasnila je ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner.

Vlada je također imenovala koordinatora migracija i na tu funkciju postavila bivšeg bankara Christiana Konrada.

Glavni centar za izbjeglice Traiskirchen, južno od Beča je prepun i stotine ljudi spavaju vani.

Posljednjih mjeseci je jako porastao broj molbi azila u Austriji, s više od 28.00 zabilježenih između siječnja i lipnja, koliko je ukupno primljeno u cijeloj 2014. a vlasti računaju na ukupno 80.000 molbi u 2015.

UNHCR očekuje da će dnevno do 3000 migranata stizati u Makedoniju

Očekuje se da će do 3.000 migranata ulaziti u Makedoniju svakoga dana još nekoliko mjeseci, objavio je UNHCR u utorak.

"Oni dolazi u velikim skupinama od po 300 do 400 ljudi i nastavljaju dalje vlakovima ili autobusima do Srbije. Predviđamo da će se priljev migranata nastaviti po stopi od najviše 3.000 ljudi dnevno", rekla je glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming.

"Ne vidimo tome kraja u idućim mjesecima. Sve dok je vrijeme dobro i dok ljudi nastavljaju prelaziti Sredozemlje", dodala je.

Gotovo 300 tisuća ljudi prešlo je Mediteran ove godine. Od toga ih je 181,5 tisuća stigla u Italiju, a 108,5 tisuća u Grčku, po podacima UNHCR-a. U pokušaju prelaska utopilo ih se najmanje 2.373.

Iz Grčke izbjeglice kreću prema Makedoniji i dalje Srbiji, do Mađarske. Zemlje članice EU-a moraju pravednije podnijeti teret izbjegličke krize, kaže UNHCR.

Neprekidno nasilje u Iraku i Siriji i pogoršanje uvjeta sirijskim izbjeglicama u Turskoj, Jordanu i Libanonu potiču ljudi da traže azil u Europe, kaže Fleming.

"Čak i vijesti o tome da se gradi ograda u Mađarskoj. Mnogi od njih stvarno govore da se žure u Europu prije nego što ograda bude gotova", dodaje.

Siriji susjedne zemlje primile su četiri milijuna sirijskih izbjeglica i na rubu su svojih mogućnosti, a UNHCR-u nedostaje novca da unaprijedi uvjete u kampovima u tim zemljama, objašnjava Fleming.

Njemačka i Švedska preuzele su 43 posto tražitelja azila u EU, rekla je Fleming. "Ako gledate proporcionalno u odnosu na broj stanovnika, manje zemlje poput Austrije također preuzimaju velik broj azilanata, ali ih u ostalim zemljama ima samo nekoliko".

EU mora provesti preraspodjelu izbjeglica i posebno paziti da spoji članove iste obitelji. "Mi iskreno vjerujemo da je ovo nešto što Europa može riješiti. Istina, broj je veći nego prošle godine, ali neće Europu okrenuti naglavačke", kazala je Fleming. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook