OTKRIĆE ZA POVIJESNE UDŽBENIKE Odgovori na 7 najvažnijih pitanja o Proximi b

Riječ je o planetu koji se nalazi na tek nešto više od 4 svjetlosne godine od Zemlje i za kojeg znanstvenici pretpostavljaju da je nastanjiv.

Pročitajte i ovo 4.496 kandidata za status egzoplaneta NASA će objaviti nova otkrića Kepler svemirskog teleskopa Hrvatski astronomi "Lijepa priča za pisce SF-a, ali za obične ljude i nije neka senzacija"

Ipak, samo njegov pronalazak ne daje prosječnom čovjeku previše informacija pa stoga New Scientist odgovara na sedam vrlo važnih pitanja vezanih za otkriće Proxima b egzoplaneta.

Ima li izvanzemaljaca na Proximi b?

Trenutno to nitko ne može procijeniti ili tvrditi. Proxima b je vjerojatno slična Zemlji u određenim stvarima, poput mase i temperature, na primjer. To povećava šanse da tamo postoji nekakav oblik života. S druge strane, taj je egzoplanet i vrlo različit od Zemlje, jer za razliku od Zemlje, jedna njegova strana je vrlo vjerojatno konstantno osvijetljena, a druga u vječnoj tami. Život bi se mogao razviti u tim uvjetima, ali to je teško reći, obzirom da imamo samo jedan primjer za usporedbu - naš planet. U svakom slučaju, ako život postoji na Proximi b, onda će to vjerojatnije biti mikrobi, a ne "mali zeleni ljudi".

Kako možemo sa sigurnošću to znati?

Prioritet broj jedan je odrediti ima li Proxima b uopće atmosferu. Ako možemo uočiti atomsferu na tom egzoplanetu i proučiti njezin kemijski sastav, to nam može reći ima li na površini tog egzoplaneta života. Znakovi kisika i metana, koji se brzo razgrađuju, bili bi snažan indikator da tamo ima života te bi to impliciralo i da atmosfera dobiva redovnu opskrbu plinova koje proizvode biljke. Drugi plinovi, poput kloroflorugljika bi mogli ukazivati na prisutnost inteligentnog života, odnosno živih bića, koja zagađuju vlastiti planet (baš kao i mi), dok bi etan otkrio da je riječ o svijetu na kojem je život izumro (ako ga je i bilo).

Hoće li trebati dugo čekati na to otkriće?

Nažalost, da. Osim ako nam se ne posreći i Proxima b ne prođe ispred svoje zvijezde, jednostavno nećemo imati dovoljno jak teleskop za promatranje njezine atmosfere još narednih barem 10 godina.

Možemo li umjesto toga otići tamo?

S trenutnom tehnologijom, to je posve nemoguće, a slanje robotske sonde bilo bi krajnje izazovno. Proxima Centauri se nalazi na udaljenosti 4.25 svjetlosnih godina od Zemlje, odnosno 40 bilijuna kilometara od nas. To znači da ako bi putovali brzinom svjetlosti, što je najbrža moguća brzina kretanja, koja nam je trenutno nedostižna, da bi putovanje trajalo godinama. Samo za usporedbu, sonda New Horizons provela je dobar dio posljednjeg desetljeća da bi prešla pet milijardi kilometara i dosegla Pluton prošle godine. Misija na Proximu, trajala bi tisućljeće.

Možemo li izgraditi bržu letjelicu?

Prvi pokušaji već su u tijeku. Projekt nazvan Breakthrough Starshot ima za cilj sićušnih sondi u sustav Alfa Centauri, čiji je Proxima Centauri dio, koristeći lasere kako bi pomoću njih te sonde dosegle jednu petinu brzine svjetlosti. Čak i s tom tehnologijom, put do tamo trajao bi najmanje 20 godina, no praktična primjena te tehnologije moguća je tek u narednih nekoliko desetljeća, ako se uopće i otisnu u svemir, jer projekt treba više milijardi dolara ulaganja za uspjeh.

A da pošaljemo jednostavno poruku?

To možemo učiniti. Astronomi su već koristili ogromne radio teleskope kako bi slali poruke u druge zvjezdane sustave, iako neki smatraju da bi trebali biti tihi i da ne privlačimo pozornost zlih izvanzemaljaca, kad bi takvih recimo i bilo tamo negdje u svemirskim prostranstvima. No, na odgovor bi u najboljem slučaju, čekali opet deset godina, pod uvjetom da tamo postoje izvanzemaljci sa sličnom tehnologijom.

Postoje li drugi egzoplaneti poput Proxime b?

Naravno. Isti tim koji je otkrio Proximu b, otkrio je i egzoplanet GJ 667Cc, za koji se isto tako vjeruje da može podržavati život. NASA-in teleskop Kepler otkrio je na tisuće planeta, a procjenjuje se da bi naša galaksija mogla imati čak 40 milijardi planeta u orbitama oko zvijezda, što znači da postoji i velika šansa da je određeni dio njih i pogodan možda za život kakav mi poznajemo. U čitavom svemiru ta brojka raste do nesagledivih razmjera, gledano na isti način. No, Proxima b ostati će posebna, jer ipak je riječ o doista najbližem nam dosad susjedu.