Mnogo je pripadnika ruske elite umrlo na sumnjiv i tajanstven način od početka ruske invazije na Ukrajinu. Analitičari kažu da su razlozi za to složeni, ali i tipični za rusku visoku politiku.
Iako zbog zatvorenosti Rusije ne postoji točan i pouzdan broj, prema zapadnim agencijama i ruskim aktivistima više od 75 važnih osoba iz političkih, vojnih i poslovnih krugova Rusije umrlo je u sumnjivim ili nerazjašnjenim okolnostima od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. do srpnja 2025. godine.
U to su uključeni oligarsi, političari, vojni dužnosnici i osobe povezane s državnim strukturama.
Službena Moskva njihova je stradanja nazivala samoubojstvima, padovima s prozora, slučajnim trovanjima, srčanim udarima ili nasilnim smrtima u obiteljskim tragedijama.
Posljednji takav slučaj smrt je Romana Starovojta.
Njegovo tijelo pronađeno je u moskovskoj četvrti Odintsovo, u kojoj žive mnogi članovi ruske elite. Ruski mediji izvijestili su da je počinio samoubojstvo u parku, i to pištoljem koji mu je darovao predsjednik Putin.
Starovojt je od svibnja 2024. bio ministar prometa, a prije toga bio je guverner Kurske oblasti, koju su ukrajinske snage napale u kolovozu 2024.
Vojni uspjeh Kijeva u toj regiji ponizio je Rusiju. Starovojt je smijenjen s ministarske funkcije neposredno uoči samoubojstva.
Padovi s prozora, utapanja u kadi i bazenu
Jevgenij Prigožin poginuo je u zrakoplovnoj nesreći dva mjeseca nakon što je pokrenuo pobunu protiv predsjednika Putina uz svoju plaćeničku vojsku Wagner.
On i njegovi ljudi odigrali su važnu ulogu u prvoj godini rata u Ukrajini, no kada su izrazili nezadovoljstvo vođenjem rata i krenuli u vojni pohod na Moskvu, bilo je jasno da neće dugo trajati. Danas nema više ni njega ni njegove skupine.
Jedna od rijetkih kompanija u Rusiji koja se na početku stidljivo oglasila protiv invazije na Ukrajinu, uz objašnjenje da će takav rat oslabiti ekonomiju, bio je Lukoil.
Predsjednik tog energetskog diva Ravil Maganov umro je nakon navodnog pada s prozora bolnice u Moskvi.
Padom s prozora svoj život su okončali i oligarh Pavel Antov i Marina Jankina, financijska direktorica zapadnog vojnog okruga.
Samoubojstvo vješanjem počinili su Sergej Protosenja, bivši izvršni direktor Novateka, visoki menadžer u Gazpromu Aleksander Tjuljakov i Roman Malik, pukovnik zadužen za mobilizaciju.
Niz se nastavlja gušenjima u kadi, utapanjima u bazenu, padom niz stepenice, a najčešće navođeni razlog smrti je srčani udar.
Ruski mediji nikada nisu istraživali što stoji iza ovolikog broja smrtnih slučajeva utjecajnih ljudi, a službena Moskva samo bi izrazila sućut i ignorirala upite zapadnih medija.
Atmosfera straha
Ruski profesori i analitičari koji su pobjegli na zapad uglavnom se boje pod svojim imenom komentirati te smrti.
No daju naslutiti kako su one posljedica složenih borbi za moć, kontrole nad resursima te jasnog i brzog uklanjanja potencijalnih prijetnji režimu.
Sve to proizvodi dodatnu atmosferu straha i nesigurnosti unutar elite, što dodatno učvršćuje autoritarnu kontrolu i odvraća ih od toga da se suprotstave režimu.
U tom smislu, sumnjive smrti služe i kao upozorenje onima koji bi mogli biti disidenti ili prijetnja.
Na tom tragu je i profesor Jeffrey Winters, politolog sa sveučilišta Illinois, autor knjige "Oligarsi", koji ističe kako je bogate ljude u Rusiji gotovo nemoguće ubiti bez odluke države.
"To su milijarderi s tjelohraniteljima, s pristupom najboljoj medicinskoj skrbi, privatnim vozačima, sa svim najboljim uvjetima zaštite koju novac može kupiti", kazao je.
"Ne mogu izravno tvrditi, ali čini se logičnim da ih miče ona ista ruka koja im je i omogućila da postanu bogati, utjecajni ili visoko politički pozicionirani."
Nelojalnost jednako smrt
Sve te sumnjive smrti Ukrajina koristi kako bi upozorila na bezobzirnost i bešćutnost ruskog režima i pojasnila zapadu protiv čega se Ukrajinci zapravo bore.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak izjavio je kako u Rusiji nelojalnost znači smrt.
Nekadašnja savjetnica Bijele kuće za Rusiju i odlična poznavateljica načina na koji Kremlj funkcionira Fiona Hill rekla je kako ne treba sve smrti stavljati pod isti nazivnik i zakopavati se u teorije zavjere, ali se ne treba ni čuditi što nedemokratski režim ne funkcionira na demokratski način.
Hill je u intervjuu za Guardian naglasila kako je to samo jedan segment rata Rusije sa zapadom koji već uvelike traje.
"Rusija se otvrdnula kao protivnik na načine koje vjerojatno nismo u potpunosti predvidjeli", rekla je. Trovanja, atentati, kibernetički napadi, sabotaže i prijetnje infrastrukturi samo su dio iste taktike, zaključila je.
"Sindrom iznenadne smrti utjecajnih Rusa", kako je BBC lani prozvao te slučajeve, nije počeo u vrijeme invazije na Ukrajinu.
I prije napada na Ukrajinu barem 38 smrtnih slučajeva poslovnih ljudi koji su u nekom trenutku bili bliski Kremlju objašnjava se nesretnim ili misterioznim okolnostima.
Najpoznatiji je slučaj oligarh Boris Berezovski, koji je počinio samoubojstvo u svom domu blizu Londona.
Britanski istražitelji nakon istrage su rekli da nisu pronašli nikakve dokaze da je riječ o nasilnoj smrti, no u prostoru društvenih mreža u to objašnjenje mnogi nisu povjerovali.
Kao što ni danas mnogi ne vjeruju da su utjecajni i bogati Rusi toliko nepažljivi ili psihički labilni.
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
sramotan incidentMuškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on
-
U ŠpanjolskojOtvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
