Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U idućoj godini EU će nastaviti borbu protiv žilave ekonomske krize, deflacije i nezaposlenosti.


Godinu na odlasku u EU obilježili su izbori i promjene na čelu njezinih institucija, a s novim ljudima u 2015. godini Unija nastavlja borbu protiv žilave ekonomske krize, deflacije i nezaposlenosti.

Vezani članci Fabrice Leggeri Europski šef za graničnu i obalnu stražu optužen za nepravilnosti u trošenju novca i loše postupanje s osobljem Martna Bolšec Oblak objašnjava funkcije i ovlasti unutar EU (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Utječu na živote 500 milijuna Europljana: Evo koje su ovlasti šefova najvažnijih europskih tijela

Krajem svibnja ove godine u 28 zemalja članica odražni su europski izbori na kojima je izabran 751 zastupnik Europskog parlamenta. Izbore je obilježio veliki porast euroskeptičnih i eurofobnih stranaka, što je znak da europski projekt gubi privlačnost, jer zasad nije dao odgovor na krizu iz koje se europsko gospodarstvo nikako ne može odmaknuti na sigurnu udaljenost.

Juncker predstavlja investicijski plan težak 315 milijarda eura

U Francuskoj je tako antieuropska i krajnje desna Nacionalna fronta Marine Le Pen izvojevala svoju prvu pobjedu na nacionalnim izborima osvojivši 25 posto glasova. U Velikoj Britaniji je euroskeptični UKIP osvojio 27,5 posto glasova, više od vladajućih konzervativaca (24 posto) i oporbenih laburista (25,4 posto).

U još nekim zemljama zabilježen je rast desnih i lijevih populista, protivnika EU-a, ali u cjelini izbore su dobile etablirane proeuropske stranke.

Velika novost

Izbori su donijeli jednu veliku novost, koja bi ubuduće trebala postati standardna praksa, iako i dalje ima vrlo argumentiranih prigovora protiv toga. Velike europske stranačke grupacije uspjele su progurati ideju da svaka od stranaka iziđe sa svojim kandidatom za predsjednika Europske komisije, a kandidat one stranke koja je dobila najviše glasova postaje predsjednik.

Juncker vodi Europsku komisiju, Tusk Europsko vijeće

To je otvorilo put bivšem dugogodišnjem luksemburškom premijeru Jeanu-Claudeu Junckeru, koji je bio kandidat Europske pučke stranke, relativne pobjednice europskih izbora, da na kraju postane predsjednik Komisije.

Nije to prošlo bez otpora i zbog tog imenovanja odustalo se čak i od uobičajenog konsenzusa među šefovima država ili vlada, koji imenuju predsjednika Komisije. Junckerovu izboru usprotivio se britanski premijer David Cameron, ali su on i predsjednik mađarske vlade Viktor Orban, koji mu se naknadno pridružio, ostali usamljeni.

Od 'europskog bolesnika' do 'preokreta': Ugledajmo se na susjede!

Nakon što je i Europski parlament 15. srpnja potvrdio Junckerovo imenovanje, na izvanrednom summitu 30. kolovoza izabrani su nasljednici Hermana Van Rompuya na mjestu predsjednika Europskog vijeća i Catherine Ashton na mjestu visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku. Za prvu dužnost izabran je dotadašnji poljski premijer Donald Tusk, a za drugu talijanska ministrica Federica Mogherini.

U međuvremenu Juncker je u dogovoru sa zemljama članicama slagao svoj tim povjerenika, koji su morali proći saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta.

Komisija je dobila konačnu potvrdu Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici 22. listopada, a dužnost je preuzela 1. studenoga.

Investicijski plan

Novi predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker najavio je ambiciozan investicijski plan težak 300 milijardi eura kako bi se pokrenulo stagnirajuće europsko gospodarstvo. Istaknuo je da Europi treba reindustrijalizacija, odnosno da industrija ponovno daje najmanje 20 posto europskog BDP-a.

'Vrijeme je da udahnemo novi život europskom projektu u trenutku kada građani gube povjerenje, kad nam ekstremisti s lijeva i s desna pušu za vrat, a naši konkurenti nas pretječu. Čekaju nas veliki izazovi, a na nama je da ih oblikujemo. Ako želimo igrati ulogu u budućnosti, moramo je igrati sada. Na nama je da osiguramo da europski socijalni model bude vidljiv iz svakog našeg poteza, jer je Europa zajednički štit za sve one koji imaju sreću pripadati ovom divnom kontinentu', rekao je Juncker u Europskom parlamentu nakon što je izglasana nova Komisija.

Krajem studenoga, Juncker je predstavio svoj investicijski plan, koji ne predviđa svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke nastoji privući privatne investicije u visini od 315 milijardi eura.

'Bili su na rubu, a danas vladaju Europom'

Plan počiva na tri uporišne točke: mobiliziranju sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanju ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanju barijera za investicije u pojedinim sektorima.

Plan predviđa uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će angažirati EIB.

Junckerov plan dobio je politički blagoslov Europskog vijeća 18. prosinca, koje je od Komisije zatražilo da već u siječnju pripremi prijedlog o uspostavi Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), kako bi nove investicije mogle biti pokrenute sredinom sljedeće godine.

Malo detalja i mnogo nedoumica

Za sada investicijski plan nije dočekan s puno entuzijazma. Malo je poznatih detalja i mnogo nedoumica. Donošenje potrebnih zakonskih akata za njegovu provedbu bit će jedna od glavnih preokupacija u europskim institucijama u prvoj polovici sljedeće godine.

Europi prijete dvije velike opasnosti!

Iduće godine očekuje se da će veliku pozornost europske javnosti izazivati pregovori sa Sjedinjenim Državama o sklapanju Transatlantskog trgovačkog i investicijskog partnerstva (TTIP), koji bi trebali biti gotovi do kraja godine, a koji izazivaju dosta kontroverzi. Izazov za Uniju bit će i očuvati jedinstvo u odnosu prema Rusiji zbog njezine uloge u destabilizaciji Ukrajine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook