BiH čeka detalje prijedloga europskog povjerenika za proširenje Fülea o izmijeni izbornog sustava. Čelnici sedam bosanskohercegovačkih političkih stranaka na sastanku u Bruxellesu nisu se uspjeli dogovoriti.
'Kroz ono što smo mi radili i ono što je radila Europska unija, došli smo do nekih rješenja koja mogu činiti neki kompromis. I naravno, kad su se ta rješenja iznijela, onda smo opet imali ovako dosta dinamičnu raspravu i zbog toga u konačnici nije bilo dogovora', kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
>> Čović: Prihvatio bih odmah prijedlog Europska komisije
Pročitajte i ovo
Nova povjerenica
Dubravka Šuica dobila zeleno svjetlo u Bruxellesu: "Potrebna je suradnja s drugim europskim tijelima"
Puno je manjkavosti
Visoki predstavnik upozorio vlasti BiH da izmjene izborni zakon: "Ukoliko to ne učinite u iduća dva-tri tjedna…"
BiH izborni sustav mora promijeniti zbog presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci. Ocijenjeno je da aktualni sustav diskriminira građane koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda. Zbog propasti pregovora u Bruxellesu Europska komisija pokrenula je mehanizam za suspendiranje 47 milijuna eura predpristupne pomoći ili više od pola novca iz fondova.
'Još je važnije za nas da u nekoj političkoj gužvi ne dođemo do rješenja koje će naizgled zadovoljiti presudu Sejdić Finci i naizgled nam dati šansu da idemo prema EU, a suštinski i dalje dijeliti zemlju i praviti podjelu unutar našeg društva', kazao je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Picula i Stier u tom su tijelu pokrenuli inicijativu da se u izbornom postupku u BiH osigura jednak tretman svih etničkih skupina.
'Ako dajete to pravo i tim građanima koji to ovoga trenutka nemaju, jednako tako je apsurdno da jedan konstitutivni narod u BiH zbog, naravno, manipulacija postojećih rješenja koja proizlaze iz Daytona biva uskraćen za mogućnost da izabere svog političkog predstavnika u predsjedništvo', kazao je Tonino Picula.
File je od čelnika BiH političkih stranaka zatražio i da se zadrži tradicionalan opseg trgovine između Europske unije i članica CEFTA-e. Na taj način zaštitili bi se hrvatski proizvodi. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je ostala bez prava na povlaštene carine i uvjete za izvoz u zemlje članice CEFTA-e. Na to je tržište Hrvatska plasirala gotovo pola ukupne proizvodnje prehrambene industrije i poljoprivrede. Gubitak bi već u prvoj godini izlaska iz CEFTA-a mogao iznositi oko 220 milijuna dolara.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook