Japan je potrošio milijarde na podzemni sustav kako bi kontrolirao vode oko glavnog grada, ali neki se boje da je grad ranjiv budući da globalno zagrijavanje donosi ekstremne vremenske uvjete.
Povezan tunelima koji odvode vodu daleko od najosjetljivijih poplavnih područja u regiji, podzemni sustav protiv poplava u Tokiju, dovršen 2006. godine, predstavlja izvanredan primjer obrane gradova koji se suočavaju s ekstremnim vremenskim uvjetima.
"Pripremamo se za poplave na način koji je iznad svega što smo dosad vidjeli", rekao je Kuniharu Abe, koji je na čelu podzemne željeznice. "Do sada smo bili uspješni", dodao je. Ali čak i u Tokiju, pojava čestih i intenzivnih oluja prisilila je dužnosnike da se zapitaju jesu li dovoljno jaki. Zabrinutost je postala veća budući da je grad domaćin Olimpijskih igara 2020. godine.
Japanska meteorološka agencija pripisuje povećanje intenzivnih kiša globalnom zatopljenju, najavljujući novo doba u zemlji. Ekstremne kiše, zajedno s potresima i tsunamijima, čine Tokio i susjedni lučki grad Yokohamu najopasnijim gradskim područjem na svijetu po rizicima od prirodnih katastrofa, prema studiji iz 2014.
Krajem 2015. godine, teške kiše uzrokovale su pustoš preko većine Tokija, ispustivši rekordnih 670 milijuna kubičnih metara vode u podzemni objekt. Trebalo je četiri dana da četiri velike pumpe očiste potop. "Tokio se suočava sa opasnostima sa svih strana", izjavio je stručnjak za poplave Nobuyuki Tsuchiya.
Veliki izazov leži i u japanskim sve lošijim državnim financijama. Radovi na ovom pogonu započeli su početkom 1990-ih, u vrijeme kada je Japan uložio sredstva u ogromne projekte javnih radova. No, sada, s državnim dugovima, zemlja je manje sposobna prikupiti sredstva za financiranje takvih ambicioznih projekata. "Nisam siguran da Japan može ponovno izgraditi ovakav projekt", rekao je Abe.
U istočnoj Saitami, gdje je pogon učinio najviše za smanjenje poplava, lokalna industrija je procvjetala - regija je uspješno privukla nekoliko velikih distribucijskih centara za e-trgovinu i novi trgovački centar.
Ulaganje u infrastrukturu je potrebno povezati s javnim obrazovanjem o vještinama preživljavanja katastrofa, kao što je poznavanje lokalnih mapa opasnosti od poplava ili protokolima evakuacije, kazao je. Niz tunela povezuje cisterne s ogromnim spremnikom, većim od nogometnog igrališta. Iz tog spremnika, industrijske pumpe ispuštaju vodu pod kontroliranim tempom u rijeku Edo.
Voditelji gradilišta vodili su i stanovništvo u obilaske objekta. "Ovo je jedna važna uloga kako bi ljudi razmišljali o opasnosti od poplava te o načinu na koji se možemo prilagoditi", rekao je Abeov zamjenik, Yasuyuki Osa, nakon nedavne turneje, piše New York Times.
