Junckerov investicijski plan može biti "dio slagalice", kazao je Hoyer, upozorivši da će plan "upasti u vakuum ako ga ne budu pratile reforme" na nacionalnoj razini.
Pročitajte i ovo
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker priznao je također, na otvaranju EIB-ova ureda u Bruxellesu, da plan nije "rješenje za sve europske probleme".
"Ovaj plan bit će potpuni promašaj bez proračunske konsolidacije, strukturnih reformi i rezanja birokracije", kazao je, prenosi EUobserver.
Hoyer je kazao da su vlade podlegle "iskušenju da predlože projekte koji nikada neće biti financirani".
Države članice su u prosincu poslale Komisiji indikativni popis projekata, popis želja, ukupne vrijednosti od oko 1300 milijardi eura. Među tih 2000 projekata, nalazi se i 77 projekata koje je poslala Hrvatska ukupne vrijednosti 21,5 milijarda eura.
Hrvatski je popis naknadno sužen na 25 projekata vrijednih 9 milijarda eura, a u iduće tri godine po vladinim procjenama ostvarena bi mogla biti ulaganja od 2,2 milijarda eura.
Na pitanje zašto je potrebno osnivati novi fond umjesto da se jednostavno da više novca EIB-u, Hoyer je objasnio da se situacija promijenila u odnosu na 2012. Tada nije bilo novca u bankama, tvrtkama ili privatnim investicijskim fondovima.
Europa je sada puna novca, ali su investitori oprezni zbog "nepovjerenja, birokracije i manjka dobrih projekata", rekao je.
Hrvatska ima priliku uzeti milijune eura - Ali, postoji jedan uvjet!
Hoyer je istaknuo da u potpunosti podržava Junckerov fond, formalno nazvan Europski fond za strateške investicije (EFSI), koji će biti osnovan u sklopu EIB-a i biti operativan vjerojatno u rujnu.
Osnovna zamisao iza tog fonda je smanjivanje rizičnosti projekata kako bi se privukli investitori.
Hoyer je kazao da su ulaganja u istraživanja, energetiku, promet i komunikacijsku infrastrukturu ključna, jer postoji "golem jaz" između europskih ciljeva i onoga što je doista predviđeno u proračunima. Procjenjuje da Europska unija treba uložiti dodatnih 130 milijarda eura u istraživanja i razvoj, 100 milijarda u energetsku i 55 milijarda u komunikacijsku infrastrukturu svake godine kako bi ispunila zacrtane ciljeve.
Podržao je također procjenu Europske komisije da će plan imati multiplikatorni učinak od 1 prema 15, odnosno da će svaki euro iz fonda omogućiti ulaganje 15 eura.
Početni kapital fonda obuhvaća 16 milijarda eura jamstava iz proračuna EU-a i 5 milijarda EIB-ova novca. To bi trebalo privući 240 milijarda eura za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, te 75 milijarda za mala i srednja poduzeća.
Kada je EIB 2012. od država članica dobio gotovinsku injekciju od 10 milijarda eura, obećao je da će ta sredstva uvećati 18 puta i povećati kreditiranje infrastrukturnih projekata i malog i srednjeg poduzetnišva.
Hoyer je istaknuo da ne samo da je taj cilj ostvaren nego će 180 milijarda eura biti postignuto u ožujku, devet mjeseci prije planiranog roka. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
