Otkriveno: Kada se i kako voda pojavila na Zemlji

Prema znanstvenicima, voda se na našem planetu pojavila u ranim godinama Sunčeva sustava, i to uz pomoć angrita, rijetke skupine bazaltnih meteorita bogatih vodom.

Pročitajte i ovo Žeđ na četiri rijeke Već dvije godine žedni su pitke vode, a iz pipe curi samo - žuta: "Rekli su da je moja kupaona stara" Problem ni blizu rješenja Žuta voda mjesecima teče iz slavina, gradonačelnik priča o Pinokiju, a Karlovčani strahuju: "Svi ćemo se potrovati"

Nova studija objavljena u časopisu Geochimica and Cosmochimica Acta, koju su radili znanstvenici s MIT-a, otkrila je da se sastav vode na Zemlji i sastav vode u angritima "savršeno podudaraju". To znači da voda u asteroidima i voda na Zemlji potječu iz istog izvora.

Znanstvenici vjeruju da se voda pojavila na našem planetu čak i prije nego što je Zemlja bila u potpunosti formirana, tj. kada je "bila na samo 20%" svoje sadašnje veličine.

Adam Sarafian iz Odjela za Zemlju, atmosferske i planetarne znanosti na MIT-u i glavni autor studije kaže: "To je prilično jednostavna pretpostavka, kada kažemo da je voda na Zemlju došla vrlo rano, prije nego što je formirana. To znači da je voda već bila tu kada se planeta dovoljno ohladila da se tekuća voda ustabili na njezinoj površini."

Vesta, jedan od najvećih asteroida u Sunčevu sustavu, jednake je veličine kao angrit za koji se vjeruje da je izvor vode na Zemlji (Foto: NASA) Foto: NASA

Zemlja je u potpunosti formirana prije 4,5 milijardi godina, a dotad je, prema znanstvenicima, Mars već postojao 20 milijuna godina sa stabilnom masom, vodom i drugim kemijskim elementima na površini, poput ugljika, fluora i klora.

Kao unutarnji planet, morao je proći dugu fazu kada je bio vruć i suh prije nego što je u potpunosti formiran sa stabilnom masom. U toj fazi planetarne evolucije Zemlja nije bila ništa više od protoplaneta s rastopljenom magmom na površini. Na tako visokim temperaturama vjerojatno nije bilo moguće da voda zadrži svoja svojstva kada se čak i ugljik, koji ima točku taljenja na 4800 stupnjeva Celzijevih, smatra nestabilnim i hlapljivim.

Istraživači su uzeli olivin, uobičajeni mineral u bazaltnim meteoritima, i ubacili ga u lako hlapljive elemente poput vodika, ugljika, fluora i klora kako bi pronašli njihov "sastav taljevine" jer bazalt se formira kada se ohlade rastopljene magmatske stijene.

"Kad doznamo sastav, moći ćemo izračunati koliki je bio sadržaj vode u planetarnom tijelu", rekao je Sarafian. Kao rezultat toga, utvrđeno je da su "roditeljski" angritski asteroidi vjerojatno imali oko 20 % trenutne razine vode na Zemlji. Iako se to sada ne čini mnogo prije 4,5 milijarde godina, kada je Sunčev sustav još bio vruć, to je zapravo relativno velika količina vode.