Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu investicijski plan koji bi trebao pomoći u pokretanju stagnirajućeg gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta. Tim investicijskim planom trebalo bi se u slijedeće tri godine osigurati ulaganja od najmanje 315 milijarda eura.
Pročitajte i ovo
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da plan 'načelno podržava'.
'Njemačka vlada načelno podržava plan koji je predložio Jean-Claude Juncker', kazala je Merkel u govoru u Bundestagu.
Investicije će biti ključne kako bi se pokrenuo stagnirajući rast u Europi, kazala je, napominjući da je 'posebice važno u kakve se projekte' ulaže.
Zadovoljstvo je izrazio i njemački ministar gospodarstva, socijaldemokrat Sigmar Gabriel. 'Treba nam veći rast u Europi', rekao je, pozivajući države članice da 'moderniziraju strukture' za njegovu provedbu. 'Novac sam nije dovoljan.'
Savez njemačke industrije (BDI) pozdravio je plan kao 'prvi korak u dobrom smjeru.'
No, Merkel je napomenula da od Njemačke ne treba očekivati previše u pogledu tog plana. Bundestag potkraj tjedna treba usvojiti prijedlog proračuna za 2015. koji predviđa uravnotežene javne financije prvi put od 1969., a 'to će vrijediti i za godine koje slijede', obećala je. Njemačka je 'godinama živjela iznad svojih mogućnosti, a mi ćemo to prekinuti.'
Evo koje reforme Hrvatska mora napraviti
Njemačka će tako biti 'stup stabilnosti' u Europi, objasnila je Merkel, koja u tome vidi glavni doprinos svoje zemlje oporavku europskog gospodarstva.
Berlin je ipak nedavno najavio da će do 2018. povećati javna ulaganja za 10 milijardi eura. 'Zahvaljujući proračunskoj disciplini možemo investirati', kazala je.
Francuska je također pozdravila Junckerov plan.
'Francuska toplo pozdravlja Junckerov prijedlog, iako smatramo da se, predloženim fondom za strateške investicije, još mogu poboljšati ti prijedlozi kako bi investicije i rast bili europski prioritet', rekao je glasnogovornik francuske vlade Stephane Le Foll.
Le Foll je istaknuo da 'zacrtani ciljevi (...) odgovaraju onima za koje se Francuska oduvijek zauzima: digitalni razvoj, promet, istraživanja, inovacije i razvoj, energetika i obrazovanje.'
Financijski inženjering
Junckerov plan je složen i ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke (EIB) nastoji privući privatne investicije.
Počiva na tri uporišne točke: mobiliziranju sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanju ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanju barijera za investicije u pojedinim sektorima.
Komisija će predložiti uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a 5 milijarda će angažirati EIB.
Taj početni kapital od 16 milijarda trebao bi privući 240 milijarda za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
Pet milijarda sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijarda za mala i srednja poduzeća ispod 250 zaposlenih te za poduzeća koja zapošljavaju između 250 i 3000 ljudi.
Uloga tog fonda je da privuče privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak se procjenjuje u odnosu 1 prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. U Komisiji navode da je riječ o opreznoj procjeni i da bi taj učinak mogao biti i veći.
Nova radna mjesta
Zemlje članice također će moći pridonositi Europskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u proračunski deficit.
Osnovna zamisao je da se podrže riskantniji projekti od onih koje sada podržava EIB. To znači da će EU ulagati više na jugu Europe.
'Rizici nisu jednaki u Njemačkoj i Portugalu, na primjer. Ili od sektora do sektora. Sigurno je da fond neće investirati u optičku mrežu u Parizu, nego prije u internet u malom selu u Pirinejima', navodi EK.
Komisija procjenjuje da bi ovaj investicijski plan mogao povećati BDP Europske unije za 330 do 410 milijardi eura i stvoriti od 1 do 1,3 milijuna novih radnih mjesta.
Od zemalja članica će se tražiti da pripreme što veći broj projekata. Prednost će imati projekti koji zadovoljavaju tri kriterija: oni koji imaju europsku dodanu vrijednost, gospodarsku održivost i stupanj spremnosti - bit će izabrani oni projekti čija realizacija može započeti u slijedeće tri godine. Kod izbora projekata neće biti nacionalnih ni sektorskih kvota.
Kao investicijske prioritete u predstojećem razdoblju, Komisija vidi ulaganja u ljudski kapital, mala i srednja poduzeća, te u povećanje konkurentnosti poduzeća u vlasništvu države kroz jačanje istraživanja i tehnološke inovacije.
Mnogi, međutim, strahuju da bi plan mogao biti nerealan.
Zastupnik Zelenih Ernest Maragall ocijenio je da je prijedlog 'financijski inženjering' kako bi se 'iz Junckerova šešira izvukao zec.'
Direktor udruge poslodavaca BusinessEurope smatra da plan neće biti dovoljan da se pokrije golemi manjak investicija u Europi. Komisija na to dogovara da 'i države članice moraju dati svoj pošteni doprinos'.
'Čini se da se Komisija uzdaje u čudo kao što je umnožavanje kruha i ribe', ocijenila je Europska konfederacija sindikata. 'Multiplikatorni učinak u odnosu 1 prema 15 ne čini nam se vjerodostojnim', rekao je eurozastupnik Zelenih Philippe Lamberts. Komisija tvrdi pak da je to oprezna procjena na osnovi dosadašnjih iskustava.
'Vaš plan je šupalj, to je kap u moru. To znači da stvari ostaju kakve su i bile, Europa kojom dominiraju Njemačka i stroga štednja', rekao je predstavnik radikalne ljevice u Europskom parlamentu, grčki zastupnik Dimitros Papadimoulis.
Socijalistički eurozastupnici objavili su vlastiti prijedlog vrijedan 800 milijardi eura, pozivajući države članice da u šest godina ulože 100 milijardi eura.
Liberalni zastupnici smatraju pak da bi porezne olakšice i veća liberalizacija tržišta učinili više za poticanje rasta u Europi, prenosi EurActiv. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
