Finska je pozvala američke dužnosnike da buduća sigurnosna obećanja poslijeratnoj Ukrajini ne opisuju kao "nalik članku 5", implicirajući da bi to moglo potkopati klauzulu o međusobnoj obrani koja je u srži vojnog saveza NATO-a. To je stav koji je europska zemlja poslala hitnom službenom porukom američkom State Departmentu, a koju je dobio na uvid Politico.
U NJEMAČKOJ
Gori istraživački institut, koji ima važan projekt, poslano upozorenje: "Zatvorite prozore i isključite klime"
DONOSI PROVJERENO
Snimka mobinga otvorila Pandorinu kutiju: Žrtva ostala bez posla, kriminal nekažnjen, zlostavljači napredovali
BRZI ODGOVOR
Mile Kekin: "Nisam mislio da ću to ikada reći, ali Plenković je u pravu"
Depeša od 20. siječnja, poslana iz američkog veleposlanstva u Helsinkiju u Washington, nagovještava zabrinutost nekih strana o nazivima korištenih tijekom mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve. Iz nje se vidi da je finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen razgovarala o tom pitanju 19. siječnja s američkim zastupnicima Jackom Bergmanom i Sarah Elfreth, koji su oboje članovi Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.
Valtonen je naglasila stav Finske da je Rusija "dugoročna strateška prijetnja".
Elina Valtonen
Foto:
AP Photo/Khalil Hamra
No Valtonen je upozorila i na bilo kakve prijedloge o sigurnosnim jamstvima "sličnim članku 5" u poslijeratnoj Ukrajini. Upozorila je da to riskira miješanje NATO-ovih jamstava iz članka 5 s bilo kakvim bilateralnim obećanjima danim Ukrajini. Također je rekla da bi trebao postojati "vatrozid" između NATO-a i budućih sigurnosnih jamstava Ukrajini.
Članak 5. ključna je klauzula u NATO-ovu paktu koja znači da će se oružani napad na jednu članicu saveza od 32 zemlje tretirati kao napad na sve članice.
Sadržaj dokumenata nudi uvid u zabrinutost drugih finskih čelnika koji su naglasili da žele pomoći Ukrajini, ali da je koncept sigurnosnog jamstva ozbiljnije pitanje na koje još nisu spremni pristati.
Finski dužnosnik rekao je da Valtonenov ured neće komentirati povjerljive razgovore iako je naglasio dugogodišnji cilj Helsinkija da Ukrajinu napokon primi u NATO.
"Finski je cilj osigurati da Ukrajina dobije najjače moguće sigurnosne aranžmane i jamstva u potpori održivom i trajnom miru. Finski je stav da je budućnost Ukrajine unutar NATO-a", rekao je dužnosnik, kojem je zajamčena anonimnost kako bi govorio o osjetljivim političkim pitanjima.
Bivši dužnosnici i analitičari NATO-a rekli su da telegram odražava rastuću zabrinutost u raznim glavnim gradovima o tome kako bi angažman u poslijeratnoj Ukrajini dugoročno mogao utjecati na pojedinačne zemlje.
Jedan potencijalni problem je taj što "korištenje izraza članak 5 u drugim kontekstima implicira uključenost NATO-a koja zapravo nije dio nijednog od ovih predloženih aranžmana", rekao je Edward Wrong, bivši dužnosnik NATO-a. "Finska i mnoge druge članice NATO-a žele osigurati da se razumije da je članak 5 jedinstven za NATO."
Korištenje članka 5 kao paralele ima višestruke prednosti i nedostatke, a jedan od njih je i da bi predstavljanje sigurnosnog obećanja Ukrajini kao "slično članku 5" moglo potaknuti Rusiju da provjeri što to zapravo znači.
Ako Rusija izvede neku vrstu oružanog napada, a zemlje koje podržavaju Ukrajinu imaju poteškoća s odgovorom, to bi moglo potaknuti pitanja o snazi članka 5 NATO-a, rekla je Rachel Ellehuus, bivša dužnosnica Ministarstva obrane Bidenove administracije raspoređena u NATO.
Uz to, ostale članice NATO-a, posebno one u Europi, itekako su svjesne negativnih stavova predsjednika Donalda Trumpa prema savezu. Reagiraju na njegove zahtjeve da povećaju obrambene izdatke i preuzele su lavovski dio pomoći Ukrajini. S obzirom na ekonomske neizvjesnosti u godinama koje dolaze, pitanje je koliko zapravo mogu podržati Ukrajinu.
Finska je jedna od najnovijih članica NATO-a, pridružila se nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.