Prosvjedi u Iranu ne jenjavaju unatoč smrtonosnoj represiji vlasti i potpunoj blokadi interneta.
osoba u bolnici
FOTO Krv na zgradi u Varaždinu, doznajemo što se dogodilo
oglasio se tomašević
Srbijanska folk-zvijezda pjevala na Srpskoj večeri u Zagrebu: SNV uklonio snimke, ali dobio je kaznenu prijavu
vikale da uspori
UZNEMIRUJUĆE Snimka strašne nesreće u susjedstvu: Tinejdžerice pale sa sanjki, auto ih pregazio
Glavni državni odvjetnik Irana Mohammad Movahedi Azad izjavio je u subotu da će se svi koji sudjeluju u prosvjedima smatrati "neprijateljima Boga", kaznenim djelom za koje je predviđena smrtna kazna.
Prema organizaciji za ljudska prava, od početka prosvjeda 28. prosinca, koje je potaknula nagla inflacija, uhićeno je više od 2500 ljudi. Prosvjedi su se proširili diljem zemlje, a sudionici sada otvoreno traže kraj vlasti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.
Hamenei je prosvjednike opisao kao "skupinu vandala" koja pokušava "udovoljiti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu". Trump je poručio da će Iran pogoditi "vrlo snažno" ako "počnu ubijati ljude".
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf upozorio je da bi u slučaju američkog napada Izrael te sve američke vojne i pomorske baze u regiji postale legitimne mete Irana.
Kako se prosvjedi pojačavaju, raste i broj poginulih i ozlijeđenih. Izvori BBC-ja i organizacija Human Rights Activists in Iran izvijestili su da je ubijeno više od 100 ljudi, uključujući i pripadnike sigurnosnih snaga.
Osoblje triju bolnica reklo je BBC-ju da su preopterećeni ranjenima i mrtvima. BBC Persian potvrdio je da je u petak navečer u bolnicu u gradu Rashtu dovezeno 70 tijela, dok je zdravstveni djelatnik naveo da je u jednoj bolnici u Teheranu umrlo oko 38 ljudi.
Zbog potpune blokade interneta, koju su vlasti uvele u četvrtak, međunarodni mediji ne mogu izvještavati iz Irana, a provjera informacija izrazito je otežana.
Stručnjaci za BBC Persian navode da je aktualna internetska blokada teža od one tijekom prosvjeda "Žena, život, sloboda" 2022. godine. Istraživač interneta Alireza Manafi izjavio je da je pristup internetu u Iranu sada "gotovo u potpunosti ugašen".
Dodao je da je jedini mogući način povezivanja s vanjskim svijetom putem satelitskog interneta Starlink, ali je upozorio da bi vlasti mogle pratiti takve veze.
Trump je u subotu na društvenim mrežama napisao: "Iran gleda prema SLOBODI, možda kao nikada prije. SAD je spreman pomoći!!!" Američki mediji potom su izvijestili da je Trump bio informiran o mogućnostima vojnih udara na Iran.
U nedjelju ujutro oglasio se i Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha koji živi u SAD-u i čiji povratak dio prosvjednika zaziva. U videu objavljenom na platformi X poručio je: "Znajte da niste sami. Vaši sunarodnjaci diljem svijeta prenose vaš glas. Predsjednik Trump pažljivo prati vašu hrabrost", poručio je i dodao: "Znam da ću uskoro biti uz vas".
Reza Pahlavi
Foto:
Afp
Pahlavi je ustvrdio da se Islamska Republika suočava s ozbiljnim nedostatkom ljudi u represivnom aparatu te pozvao građane da nastave s prosvjedima, ali da se ne izlažu dodatnoj opasnosti.
Amnesty International priopćio je da analizira "uznemirujuća izvješća" o pojačanoj i nezakonitoj uporabi smrtonosne sile protiv prosvjednika. Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper izjavila je da oni koji se suprotstavljaju vlasti ajatolaha Hameneija ne bi smjeli biti izloženi nasilju ili odmazdi.
Prema podacima organizacija za ljudska prava, u posljednja dva tjedna ubijeno je najmanje 78 prosvjednika i 38 pripadnika sigurnosnih snaga. BBC Persian potvrdio je identitete 26 ubijenih osoba, među kojima je i šestero djece.
Bolnički djelatnik u Teheranu opisao je "užasne scene", navodeći da je bilo toliko ranjenih da osoblje nije imalo vremena za reanimaciju te da mrtvačnice nemaju dovoljno prostora za tijela.
Ovo su najrašireniji prosvjedi od ustanka 2022. godine, koji je izbio nakon smrti Mahse Amini, preminule u pritvoru policije za ćudoređe zbog navodnog nepravilnog nošenja hidžaba.
Prosvjedi u Iranu 2022. godine
Foto:
Afp
Tijekom tog razdoblja, prema organizacijama za ljudska prava, ubijeno je više od 550 ljudi, a oko 20.000 je pritvoreno.