Stvaranje bolje budućnosti za naše najmlađe već je trebalo početi, ali još nije kasno premda je teško imati nadu u smisleno sutra dok svijet gotovo šutke promatra Gazu - najveće groblje djece koje se uživo puni pred njegovim očima i svakim danom postaje sve veći pakao za onu koja uspiju preživjeti. A i tada ih čeka dodatna opasnost koja se nadvila i nad njihove vršnjake u drugim krajevima svijeta.
Drama u Španjolskoj
Tragedija u lunaparku: Dvogodišnja djevojčica preminula, još troje u bolnici
KAMO IDU?
Američki vojni avioni masovno napustili baze u SAD-u: Konačna destinacija aviona nepoznata, ali sumnja se na jednu stvar
Strašna nesreća
Poznat identitet stradalih u dubrovačkom automobilu: Tijela izgorjela do neprepoznatljivosti
Dječak u Gazi nakon bombardiranja
Foto:
Afp
"Ovo nije samo upozorenje, to je vapaj"
"Širom svijeta djeca su prisiljena snositi najveći teret krize za koju nisu odgovorna – vrućine koje ugrožavaju njihovo zdravlje, cikloni koji im razaraju domove i suše koje im kradu hranu s tanjura", upozorila je Inger Ashing, direktorica organizacije Save the Children International.
Ekstremni klimatski događaji - toplinski valovi, poplave, tropske ciklone, propadanje usjeva, šumski požari i suše – postat će intenzivniji daljnjim zagrijavanjem Zemljine atmosfere. Današnja djeca doživjet će tijekom svojega života više klimatskih ekstrema nego bilo koja prethodna generacija.
Ilustracija - 1
Foto:
Getty Images
Djeca rođena 2020. godine imat će nevjerojatno visok rizik suočavanja s klimatskim ekstremima poput toplinskih valova, suša, poplava i požara, pokazala je nova studija koju su proveli istraživači u suradnji s klimatološkim znanstvenicima sa Sveučilišta Vrije u Bruxellesu.
Izvještaj je nastavak publikacije iz 2021. Rođeni u klimatskoj krizi, a nalazi naglašavaju ključnu važnost postizanja cilja Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 °C kako bi se zaštitila dječja prava, uključujući njihovo pravo na čist, zdrav i održiv okoliš.
"Ovaj izvještaj nije samo upozorenje. To je vapaj za hitnom klimatskom akcijom", ističe Ashing.
Infografika
Foto:
Save the Children
Čak i ako se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C, polovica djece rođene 2020. tijekom svojega života suočit će se s trostruko većim brojem toplinskih valova u odnosu na djecu rođenu prije 60 godina, a ako zagrijavanje dosegne 3.5 °C, više od 90 posto današnje djece imat će iznimno visok rizik od života ispunjenog klimatskim ekstremima, pokazuje istraživanje, koje je objavljeno i u časopisu Nature.
Suočavanje s nezamislivim
"U 2021. godini pokazali smo kako se djeca suočavaju s nesrazmjernim povećanjem izloženosti ekstremnim događajima, posebno u zemljama u razvoju. Sada smo ispitali gdje će kumulativna izloženost klimatskim ekstremima daleko premašiti onu koja bi se iskusila u uvjetima predindustrijske klime", objasnio je klimatolog i profesor na Sveučilištu ULB u Bruxellesu Wim Thiery, a vodeći autor studije i klimatolog na Sveučilištu ULB u Bruxellesu Luke Grant upozorio je: "Današnja djeca suočit će se s klimatskim ekstremima koji su u prošlosti bili gotovo nezamislivi."
Istraživači su kombinirali demografske podatke i projekcije modela klimatskih ekstrema za svaki dio Zemlje te su izračunali postotak svake generacije rođene između 1960. i 2020. koja će se tijekom života suočiti s klimatskim ekstremima bez presedana.
Infografika
Foto:
Save the Children
Što je osoba mlađa, to je veća vjerojatnost da će biti izložena dosad neviđenim ekstremnim vremenskim događajima. Uz ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C, 52 posto djece rođene 2020. godine suočit će se s visokom izloženošću toplinskim valovima, u usporedbi sa samo 16 posto one rođene 1960. godine. Učinak je pritom posebno izražen kod osoba rođenih nakon 1980. godine.
"Stabilizacijom naše klime na oko 1,5 °C iznad predindustrijskih temperatura, više od polovice današnjih mladih bit će izloženo neviđenom broju toplinskih valova. Uz scenarij s porastom temperature za 3,5 °C, više od 90 posto njih proživjet će život obilježen klimatskim ekstremima", upozorava Grant.
Istraživači su posebno naglasili potencijalne buduće rizike za svu djecu koja danas imaju između pet i 18 godina, što predstavlja ukupnu populaciju od 1,69 milijardi djece, ako temperature porastu za 3,5 °C.
Visoke temperature
Foto:
Getty Images
Toplinski valovi neproporcionalno utječu na zdravlje male djece, povećavajući njihov rizik od dehidracije, respiratornih bolesti i konačno smrtnosti. Ekstremna vrućina također ometa pristup hrani i čistoj vodi i prisiljava škole na zatvaranje, kao što se dogodilo na dva tjedna u Južnom Sudanu ranije ove godine nakon što su se neki učenici srušili za svojim školskim klupama, a takvi slučajevi mogu se očekivati i u drugim dijelovima svijeta.
Štoviše, imajući na umu aktualne nacionalne klimatske politike koje uzimaju u obzir porast temperature od 2,7°C do 2100. čak će i odrasli tijekom života biti izloženi toplinskim valovima bez presedana u Americi, Africi, Bliskom istoku i Australiji.
Djeca, ilustracija
Foto:
Getty Images
Jedini pravi put
"Najranjivija djeca imaju najmanje resursa za prilagodbu i oporavak od klimatskih katastrofa. Njihove obitelji već sada žive na rubu egzistencije, a dodatni udarci klimatskih ekstrema mogli bi ih dodatno ugroziti", naglasio je Thiery.
Dijete s pristupom skloništima otpornim na klimatske promjene, infrastrukturi za hlađenje, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i čistoj vodi ima veće šanse preživjeti klimatske šokove u usporedbi s djetetom koje nema takav pristup pa stoga i UNICEF naglašava hitnu potrebu za ciljanom zaštitom okoliša kako bi se zaštitila sva djeca i smanjili rizici s kojima se suočavaju. Među njima su i ratovi i sukobi iza kojih stoje sustavi tlačenja koji nisu drugačiji od onih koji uzrokuju klimatsku krizu.
Ilustracija - 6
Foto:
Getty Images
Klimatske politike koje stavljaju djecu u središte klimatskih akcija jedini su pravi put prema pravednijoj budućnosti. Stoga Save the Children poziva na brzo postupno ukidanje fosilnih goriva s naglaskom na zemlje s visokim prihodima i povijesno visokim emisijama.
Naime, svako dodatno povećanje globalne temperature povećava rizik od svih oblika ekstremnih događaja (poplave, suše, požari), a sagorijevanje fosilnih goriva glavni je uzrok dugoročnog globalnog zagrijavanja, premda postoje i drugi čimbenici koji mogu utjecati na trenutne klimatske uvjete.
Također, što prije je potrebno vidjeti promjenu stupnja prijenosa u osiguravanju prilagodbe i financiranja gubitaka i štete novim klimatskim financiranjem koje daje prioritet uslugama ključnim za djecu kao što su zdravlje i prehrana, voda, sanitacija i higijena, obrazovanje, zaštita djece i socijalna zaštita, ističu iz organizacije Save the Children.
Ilustracija - 4
Foto:
Getty Images
Djetinjstvo na prekretnici
Da je djetinjstvo na prekretnici ako se hitno ne poduzmu mjere za zaštitu budućnosti djece širom svijeta, upozorilo je i UNICEF-ovo izvješće Stanje djece u svijetu 2024.: Budućnost djetinjstva u svijetu promjena.
U razdoblju od 2050. do 2059. klimatske i ekološke krize bit će još raširenije, s osam puta više djece izloženih ekstremnim toplinskim valovima, tri puta više djece izloženih velikim poplavama rijeka i gotovo dvostruko više djece izloženih velikim požarima, u usporedbi s početkom 21. stoljeća, pokazalo je izvješće koje je predstavljeno potkraj prošle godine, a analiziralo je utjecaj triju ključnih globalnih megatrendova – demografskih promjena, klimatskih i ekoloških kriza te naprednih tehnologija – na živote djece te na izazove i prilike za djecu do 2050., i nakon toga.
"Djeca se već suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, a krize će se u idućim godinama dodatno intenzivirati. Projekcije jasno pokazuju da odluke koje svjetski čelnici donesu – ili ne donesu – danas oblikuju svijet koji će djeca naslijediti. Stvaranje bolje budućnosti zahtijeva više od puke imaginacije, potrebno je djelovanje. Desetljeća napretka ugrožena su", upozorila je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell i poručila: "Možemo oblikovati bolju budućnost za djecu budućnosti, ali s time moramo započeti već danas."