Dvije godine nakon kataklizme, veliki dijelovi New Orleansa i dalje su u ruševinama i gotovo prazni, a spora obnova infrastrukture, stambenih, poslovnih i drugih objekata izaziva frustracije stanovništva i međusobno prebacivanje odgovornosti federalnih i lokalnih vlasti.
Pročitajte i ovo
Prije Katrine, New Orleans je imao nešto više od 450 tisuća
stanovnika, a do danas se u grad vratilo oko 265 tisuća ljudi.
Neke četvrti u višim dijelovima grada, kao što je Garden District, vratile su se na broj stanovnika od prije uragana, no niža područja koja su bila najteže pogođena, kao što je Lower Ninth Ward i dijelovi New Orelans Easta, i dalje su prazna.
Od nekadašnjih 128 javnih škola, danas radi 58, a od 23 bolnice u funkciji ih je 13. Od 276 dječjih vrtića, danas ih je otvorena trećina. U kolovozu 2005. javnim prijevozom se dnevno služilo 124.000 ljudi, a danas manje od 20.000, dok je broj gradskih autobusa pao s 368 na 69.
Udjel grada u stanovništvu regije pao je na 30 posto, što ukazuje na to da se gospodarske aktivnosti sele u predgrađa. Nezaposlenost je u porastu u odnosu na prošlu godinu i iznosi 5.1 posto. U nekim važnim sektorima kao što su zdravstvo, školstvo i turizam nedostaju kritično potrebni radnici.
Dok je sve drugo u opadanju ili sporom oporavku, stopa nasilnog kriminala značajno je povećana, sa 136 ubojstava u ovoj godini, od čega 19 u dva tjedna do 25. kolovoza, piše lokalni list Times-Picayune.
No i prije Katrine, New Orleans je bio na prvom mjestu po broju ubojstva u SAD, sa 265 ubijenih u 2004. godini i rekordnih 425 u 1994.
Rašireni kriminal, oružje i droge, jedan je od razloga što se 40 posto stanovnika još nije vratilo, no glavni je razlog spora obnova kuća. Zastoj u obnovi objašnjava se činjenicom da mnoge obitelji čekaju odobrenje kredita iz programa Road Home, vrijednog tri milijarde dolara. Od 180 tisuća takvih zahtjeva do danas ih je riješeno samo 22 posto, ili nešto više od 40 tisuća.
Među onima koji se nisu vratili, glavnina je siromašnog crnačkog stanovništva, koje od evakuacije živi u naseljima kamp kućica udaljenim i 150 km od New Orleansa, po motelima, ili kod rođaka u Houstonu i drugim gradovima. Udjel afričko-američkog stanovništva od 70 posto, koliko je iznosio prije Katrine, danas je pao na 55 do 60 posto. Iako su svi bili žrtve Katrine, takav nejednak teret oporavka, pojačao je nepovjerenje i napetost među bjelačkom i crnačkom zajednicom u New Orelansu.
Dužnosnici Busheve adminstracije ističu kako je iz federalnih fondova za obnovu Lousiane i drugih država regije izdvojeno više od 114 milijardi dolara. Don Powell, povjerenik predsjednika Georgea W. Busha za obnovu regije, kazao je kako je 96 milijardi već stavljeno na raspolaganje lokalnim vlastima, što implicira kako su lokalni dužnosnici krivi što taj novac nije došao do stanovnika.
Inženjerijski korpus američke vojske, čije su loše održavane brane 2005. popustile pred poplavnim vodama Katrine, obnovio je kritične nasipe i pumpne stanice koje štite dijelove New Orleansa što su ispod razine mora, no grad još uvijek nije siguran pred novim uraganom, upozoravaju stručnjaci. Korpusu će trebati još četiri godine i milijarde dolara da New Orleans učini sigurnim od oluje kakva dolazi jednom u 100 godina, navodi Michael Grunwald u magazinu Time, dodajući kako je to slabo u odnosu na Amsterdam, koji je zaštićen od oluje kakva dolazi jednom u 10.000 godina.
U povodu obljetnice Katrine u New Orelansu u srijedu boravi
predsjednik Bush sa suprugom, kako bi pokazao solidarnost s njegovim građanima i spremnost da ispuni obećanje o punoj obnovi grada i drugih područja.
"Predsjednik nastavlja ispunjavati svoje obećanje da će pomoći lokalnim stanovnicima da obnove svoje živote", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Scott Stanzel. Povjerenik Don Powell je najavio da će Bush od Kongresa zatražiti još dodatnih 7.5 milijardi dolara za obnovu brana oko New Orelansa.
