'Libanonska šijitska milicija mogla bi pod izgovorom izraelske vojne ofenzive na Hamas u Pojasu Gaze otvoriti drugu bojišnicu', kazao je Amos Yadlin. Izrael je mobilizirao desetke tisuća rezervista od kojih bi određeni broj, u slučaju napada Hezbollaha, mogao biti angažiran na sjevernoj granici, javio je izraelski radio.
Pročitajte i ovo
>> Izraelci nastavljaju bombardiranje, Hamas najavio pregovore
>>Tenkovi nadomak Gaze koja izgleda poput grada duhova
Iz nekih drugih izraelaskih visokih vojnih izvora otklonjena je mogućnost direktnog uključivanja Hezbollaha, ali se upozorava na da bi u akciju mogle stupiti oružane palestinske frakcije.
Gaza u djelomičnom okruženju
Izraelski ministar obrane Ehud Barak u ponedjeljak je izjavio kako je grad Gaza u djelomičnom okruženju, trećega dana izraelske kopnene ofenzive. 'Grad Gaza u djelomičnom je okruženju', izjavio je Barak pred parlamentarnim povjerenstvom vanjskih poslova i obrane, koje ovaj put iznimno nije zasjedalo iza zatvorenih vrata.
Izjava ministra obrane potvrđuje i izjave očevidaca prema kojima se izraelska oklopna vozila nalaze na južnom, sjevernom i istočnom prilazu Gazi. 'Žestoko smo napali Hamas, no svi ciljevi koje smo si zadali još nisu postignuti i operacija se nastavlja', rekao je Barak.
'Činimo sve što jedna zemlja treba napraviti da bi obranila svoje državljane. Želimo da napadi na naše građane i naše vojnike prestanu', dodavši kako bi opskrba oružjem islamističkog pokreta također trebala prestati.
Hamasov glavni cilj uništenje židovske države
Hamas, cilj oštrih izraelskih napada u pojasu Gazi, je palestinski sunitski islamistički pokret i politička stranka koja ima većinu zastupnika u palestinskom parlamentu, a jedan od njezinih glavnih ciljeva je uništenje židovske države, čije pravo na postojanje otvoreno ne priznaju.
Hamas, glavni islamistički pokret na palestinskim područjima, rođen je ubrzo nakon izbijanja prvog palestinskog ustanka (intifade) 1987. godine, a službeno se zalaže za uništenje Izraela i uspostavu islamske palestinske države. Hamas, akronim za islamski pokret otpora koji na arapskom znači 'gorljivost', svoj sukob s Izraelom opisuje kao politički, a ne vjerski ili antisemitski, ali u njihovoj povelji osjeća se utjecaj antisemitskih konspirativnih teorija.
>> 'Cionisti su suočeni sa snažnim otporom fanatičnih Palestinaca'
>> Vijeće sigurnosti bez dogovora, Hamas UN optužuje za farsu
Pripadnici te militantne skupine izvršili su niz samoubilačkih napada na izraelske ciljeve - od početka nove intifade u rujnu 2000. godine pripadnici Hamasa izvršili su šezdesetak samoubilačkih napada, a područja Izraela česte su mete Hamasovih raketnih napada.
Pokret ima svoje poklonike u najširim slojevima palestinskog društva, te političko i vojno krilo. Točan broj pripadnika Hamasa nije poznat, ali analitičari procjenjuju da ima nekoliko desetaka tisuća pobornika. Vojno krilo Hamasa, brigade Azedin al-Kasam, izvršile su niz napada na izraelske ciljeve. U izraelskom zračnom napadu izvršenom 2004. godine ubijena su dvojica visokih dužnosnika Hamasa, među kojima i duhovni vođa pokreta šeik Ahmed Jasin.
Hamas ima svoje poklonike u najširim slojevima palestinskog društva, te političko i vojno krilo Prema podacima američkog State Departmenta, Hamas se financira iz različitih izvora - dio novca dobija od Irana, ali uglavnom se oslanja na donacije Palestinaca koji žive izvan područja pod Palestinskom samoupravom, a određena sredstva dobija i od privatnih osoba iz Saudijske Arabije i drugih arapskih država.
Posljednjih godina popularnost Hamasa među Palestincima je porasla zbog toga što se smatra da u tom pokretu nema korupcije. Osim toga, Hamas je razvio i vrlo široku mrežu koja se bavi humanitarnim radom - Hamas je tako uključen u izgradnju škola i bolnica na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, a aktivan je i u socijalnom i vjerskom životu Palestinaca.
>> Izraelci nastavljaju bombardiranje, Hamas najavio pregovore
>> Invazija: Izraelci počeli kopnenu operaciju u Pojasu Gaze
>> Izraelci Gazu gađaju teškim topništvom, svijet prosvjeduje
Političko krilo Hamasa pobijedilo je na palestinskim parlamentarnih izborima 2006., što je izazvalo velike probleme međunarodnoj zajednici budući da je Hamas bio na popisu terorističkih organizacija SAD-a, EU-a, Kanade Japana i Izraela.
Nakon uspostave Hamasove vlade, porasle su napetosti između Hamasa i pokreta Fatah, a nakon izbijanja međupalestinskog nasilja, postignut je dogovor o osnivanju vlade nacionalnog jedinstva. Izrael odbija svaku mogućnost pregovora s Hamasom, a nakon što je isteklo šestomjesečno primirje, dogovoreno u lipnju prošle godine, Izrael je pokrenuo vojnu operaciju u Gazi, u kojoj je dosada poginulo više od 500 Palestinaca dok ih je više od 2.000 ranjeno.
