Gost Dnevnika Nove TV bio je profesor doktor Mirko Bilandžić, koji je komentirao iznimno napetu i kompleksnu situaciju u Siriji nakon navodnog kemijskog napada režima Bašara al Asada u Dumi.

Galerija Prof.dr.sc. Mirko Bilandžić gost Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 1 +0 Prof.dr.sc. Mirko Bilandžić gost Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 2

Hoće li doći do rata? Očekujete li američki napad na Siriju ili bi moglo doći do otvorenog sukoba između SAD-a i Rusije?

Rekao bih da je ovo jedna točka ovog tragičnog i kompleksnog sirijskog sukoba, gdje je došlo do najviše razine trenja između Amerike i Ruske Federacije. Naravno, ovo je opetovana uporaba kemijskog oružja, a to je jedna crvena linija u ovoj fazi koju, čini se, Amerikanci s obzirom da su prvi put prešli preko toga prije četiri godine, neće prijeći ovaj put. Čini mi se da je izvjesna ograničena vojna intervencija SAD-a u Siriji, pri čemu se ne očekuje nekakav značajniji odgovor Ruske Federacije. Naprosto bi u ovom trenutku branili nešto što je neobranjivo.

Zašto dosad nije zaustavljen rat u Siriji? Kako je uopće došlo do ovakve eskalacije sukoba u Siriji?

Vezani članci Slika nije dostupna Washington sumnja da je sirijski režim imao pomoć, Moskva očekuje Tillersonova objašnjenja Slika nije dostupna "Ako se ovo nastavi, da budem posve jasan, Amerika i Rusija doći će do točke rata"

Sirijski rat je jedna od presudnih kriznih točaka u svijetu. Dakle, ako se vratimo par godina u prošlost, vidjet ćemo da je to sukob koji je od jednog legitimnog zahtjeva sirijskog naroda za boljim životom, eskalirao najprije u građanski rat, a nakon toga u niz unutarnjih građanskih ratova, koji je poprimio i obrise hegemonijskog regionalnog rata sa globalnim posljedicama, gdje su danas veliki strateški ulozi Zapada, Ruske Federacije i regionalnih igrača, prije svega Irana, Turske i Saudijske Arabije. Dakle meni se čini da se u cijelom tom kompleksu ne samo događaju različiti interesi, već mi se čini da je taj sukob naprosto izmaknuo kontroli i da su svi strateški igrači imali i strateški krive procjene i da je sukob počeo diktirati njihove reaktivne poteze, a ne proaktivne. Naprosto smo u situaciji da Sirija danas kao država ne postoji, s tragičnim posljedicama od pola milijuna mrtvih, 15 milijuna raseljenog stanovništva i s posljedicama koje su ovog trenutka nepredvidive, i za regiju, i za globalni poredak.

Izbjegne li se sada sukob, kako procjenjujete da će se dalje razvijati situacija u Siriji? Kada možemo očekivati konačan rasplet i kako bi on mogao izgledati?

Sirijska kriza je zasigurno jedna od ključnih točaka koja se mora zaustaviti i to je sigurno interes i Ruske Federacije i Zapada. Sve što se događa u Siriji ima utjecaj na regionalni kontekst, koji je nevjerojatno kompleksan, koji može eskalirati nove sukobe, i unutardržavne i interdržavne. Naravno da svijet ima još jednu kriznu točku koja je možda još kompleksnija od ove, a ta je sjevernokorejska. Naravno da strateški akteri u tome moraju zadržati jednu racionalnost, uvažavajući međusobno interese i da moraju završiti tu sirijsku krizu, pri čemu je jedini ishod te sirijske krize njezina federalizacija uz patronat upravljanja regionalnih i globalnih hegemona. Sve ostalo je opasno za međunarodni poredak.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju