Mirko Bilandžić za Dnevnik Nove TV: "Čini mi se da je izvjesna ograničena vojna intervencija SAD-a u Siriji"

Galerija 0 0

Pročitajte i ovo Niz udara Amerika izvela snažne napade: "Pogodili smo 15 lokacija" Predani članstvu u EU Turska poslala poruku Europi, pa dodala: "Putin je spreman..."

tri vijesti o kojima se priča Nestašica Navala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro" Službe na terenu VIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil

Hoće li doći do rata? Očekujete li američki napad na Siriju ili bi moglo doći do otvorenog sukoba između SAD-a i Rusije?

Rekao bih da je ovo jedna točka ovog tragičnog i kompleksnog sirijskog sukoba, gdje je došlo do najviše razine trenja između Amerike i Ruske Federacije. Naravno, ovo je opetovana uporaba kemijskog oružja, a to je jedna crvena linija u ovoj fazi koju, čini se, Amerikanci s obzirom da su prvi put prešli preko toga prije četiri godine, neće prijeći ovaj put. Čini mi se da je izvjesna ograničena vojna intervencija SAD-a u Siriji, pri čemu se ne očekuje nekakav značajniji odgovor Ruske Federacije. Naprosto bi u ovom trenutku branili nešto što je neobranjivo.

Zašto dosad nije zaustavljen rat u Siriji? Kako je uopće došlo do ovakve eskalacije sukoba u Siriji?

Sirijski rat je jedna od presudnih kriznih točaka u svijetu. Dakle, ako se vratimo par godina u prošlost, vidjet ćemo da je to sukob koji je od jednog legitimnog zahtjeva sirijskog naroda za boljim životom, eskalirao najprije u građanski rat, a nakon toga u niz unutarnjih građanskih ratova, koji je poprimio i obrise hegemonijskog regionalnog rata sa globalnim posljedicama, gdje su danas veliki strateški ulozi Zapada, Ruske Federacije i regionalnih igrača, prije svega Irana, Turske i Saudijske Arabije. Dakle meni se čini da se u cijelom tom kompleksu ne samo događaju različiti interesi, već mi se čini da je taj sukob naprosto izmaknuo kontroli i da su svi strateški igrači imali i strateški krive procjene i da je sukob počeo diktirati njihove reaktivne poteze, a ne proaktivne. Naprosto smo u situaciji da Sirija danas kao država ne postoji, s tragičnim posljedicama od pola milijuna mrtvih, 15 milijuna raseljenog stanovništva i s posljedicama koje su ovog trenutka nepredvidive, i za regiju, i za globalni poredak.

Izbjegne li se sada sukob, kako procjenjujete da će se dalje razvijati situacija u Siriji? Kada možemo očekivati konačan rasplet i kako bi on mogao izgledati?

Sirijska kriza je zasigurno jedna od ključnih točaka koja se mora zaustaviti i to je sigurno interes i Ruske Federacije i Zapada. Sve što se događa u Siriji ima utjecaj na regionalni kontekst, koji je nevjerojatno kompleksan, koji može eskalirati nove sukobe, i unutardržavne i interdržavne. Naravno da svijet ima još jednu kriznu točku koja je možda još kompleksnija od ove, a ta je sjevernokorejska. Naravno da strateški akteri u tome moraju zadržati jednu racionalnost, uvažavajući međusobno interese i da moraju završiti tu sirijsku krizu, pri čemu je jedini ishod te sirijske krize njezina federalizacija uz patronat upravljanja regionalnih i globalnih hegemona. Sve ostalo je opasno za međunarodni poredak.