Malteško predsjedništvo EU-a posvetit će također veliku pozornost promicanju socijalne uključenosti, posebno pravima žena i LGBT osoba, zatim jačanju stabilnosti i demokracije u susjednim zemljama te, kao otočna zemlja, održivom upravljanju morima i oceanima.
Pročitajte i ovo
Ovo je prvi put da ta malena mediteranska zemlja sa samo 445.000 stanovnika predsjeda EU-om otkako je ušla u Uniju 2004., a događa se u važnom trenutku jer je integracija suočena s velikim izazovima.
Velika Britanija trebala bi, naime, do kraja ožujka službeno zatražiti izlazak iz EU-a nakon čega će početi pregovori o razdruživanju koji bi trebali biti dovršeni do listopada 2018. godine. Uz to, u ožujku se održavaju parlamentarni izbori u Nizozemskoj, a potom predsjednički i parlamentarni izbori u Francuskoj, na kojima će proeuropske političke stranke suočene s jačanjem populista biti na velikoj kušnji.
Čelnici 27 država članica okupit će se početkom godine na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer Europske unije nakon odlaska Velike Britanije.
Dva summita
Na neformalnom summitu 3. veljače na Malti nastavit će se razgovori započeti u Bratislavi i to će biti svojevrsna priprema za summit u Rimu u ožujku na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućnosti EU-a.
Summit u Rimu održava se u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.
Predstavljajući prioritete malteškog predsjedništva EU-a u Bruxellesu, malteški parlamentarni tajnik za predsjedanje EU-om Ian Borg kazao je da bi Unija trebala biti fleksibilna kako bi mogla odgovoriti na različite potrebe svojih članica i vratiti povjerenje građana. "Vrijeme je da preispitamo uvjerenje da jedan model odgovara svima", kazao je.
Malteško predsjedništvo nastojat će otkloniti strahove i osjećaj nejednakosti među europskim građanima koji sve više vjeruju da su nacionalna rješenja za migrantsku krizu, sigurnosne izazove i gospodarske probleme učinkovitija od onih koja dolaze s europske razine, kazao je Borg, ističući da Europska unija treba novu viziju i veću fleksibilnost kako bi se mogla nositi s velikim izazovima.
Malteški premijer Joseph Muscat istaknuo je također da će Malta na čelu EU-a inzistirati na postizanju konkretnih rezultata u pitanjima koja su doista važna za europske građane. "Mi smo po prirodi graditelji mostova i želimo pokušati postići kompromise koji će nam omogućiti da napredujemo u budućnosti", rekao je, ističući da se Malta neće baviti samo Brexitom i migracijama.
"Potrebno je učiniti još puno drugih stvari kako bi se poboljšao život ljudi. Moramo se pobrinuti da ono što govorimo bude razumljivije ljudima gdje god bili od Vilniusa do Vallette", rekao je.
Gubitak povjerenja građana
Borg smatra da je gubitak povjerenja europskih građana posljedica neprovođenja odluka. "Moramo imati hrabrosti preispitati se i reformirati kada je to potrebno i odbaciti ili poboljšati stagnirajuće koncepte i načine razmišljanja", ustvrdio je.
Protivi se, međutim, temeljitom preustroju Europske unije, smatrajući da bi bila "ludost" mijenjati europske ugovore koje se dogovaralo godinama.
Gospodarska kriza, Brexit, migracije, sigurnosni izazovi i terorizam „traumatizirali“ su europski projekt, no to ne znači da bi od njega trebalo odustati nego probleme treba doživljavati kao priliku za izgradnju snažnije, konkurentnije i socijalne Europe, istaknuo je.
U pogledu Brexita, Borg je Londonu poručio da Malta neće popustiti kad su u pitanju četiri temeljne slobode – sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga - na kojima se temelji jedinstveno tržište. Velika Britanija želi, naime, zadržati pristup jedinstvenom tržištu, ali bez slobode kretanja ljudi.
Migracije i sigurnost u vrhu su malteških prioriteta.
Tužbe zbog izbjegličkih kvota
Protekle godine prvi put u povijesti EU-a dogodilo se da neke države članice ne žele provoditi odluke koje su prethodno donesene na europskoj razini. Slovačka i Mađarska podnijele su Sudu EU-a u Luxembourgu tužbu zbog odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota po državama članicama koje je donijelo Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.
Zemlje Višegradske skupine protive se i Komisijinu prijedlogu reforme Dublinske uredbe kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po državama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica. Država koja to odbije trebala bi platiti 250.000 eura kazne za svaku odbijenu osobu.
Slovačko predsjedništvo EU-a predložilo je da se umjesto obveznog prihvata migranata svakoj državi članici dopusti da odluči kako će pomoći drugoj članici suočenoj s velikim brojem migranata, neku vrstu "fleksibilne solidarnosti".
Svjestan dubokih podjela među državama članicama u pogledu migranata, malteški ministar unutarnjih poslova Carmelo Abela ne obećava dogovor.
"Moramo biti pozitivni, ali i pragmatični i ostati čvrsto na zemlji", rekao je u razgovoru za EUobserver. "Stajališta u Vijeću se razlikuju".
Malta smatra da bi Europska unija trebala "pravednije podijeliti teret migracije među državama članicama".
Abela je kazao da se zauzima za "holistički pristup" koji predviđa premještanje migranata, ali i njihovo vraćanje u države iz kojih su došli te jačanje sigurnosti na vanjskim granicama EU-a.
Smatrajući da je otpor u nekim državama članicama više političke nego praktične prirode, nada se da bi takav pristup mogao biti prihvatljiv svima.
"Koncentrirajući se na sve aspekte, možda će biti moguće postići kompromis", kazao je.
Primanje izbjeglica
Europska unija trebala bi do rujna 2017. premjestiti 160.000 izbjeglica iz Grčke i Italije u druge države članice. Do sada su premještene ukupno 8162 osobe - 6212 iz Grčke i 1950 iz Italije, po podacima Europske komisije iz prosinca.
Da bi ispunile dogovor, države članice trebale bi, po Komisiji, mjesečno premjestiti najmanje 2000 ljudi iz Grčke i 1000 iz Italije. Od travnja 2017. iz Grčke bi mjesečno trebalo premještati 3000, a iz Italije 1500 ljudi.
Osim toga, u EU je do sada zakonito preseljeno 13.887 izbjeglica izravno iz trećih zemalja, uglavnom iz Turske, Jordana i Libanona, od ukupno 22.504 koliko je dogovoreno u srpnju 2015. godine.
Hrvatska bi iz oba programa trebala primiti oko 1600 ljudi u dvije godine.
Jačanje kontrole na granicama
Drugo važno pitanje bit će jačanje kontrole na vanjskim granicama EU-a.
Europska granična i obalna straža već je postala operativna, a idući korak je uvođenje sustavnih kontrola ulazaka i izlazaka svih putnika na vanjskim granicama, uključujući i građane EU-a. Do sada su se sustavno kontrolirali samo građani trećih zemalja pri ulasku u EU-u, dok se izlazak iz EU-a nije uopće registrirao. Sustavne kontrole uvode se jer se pokazalo da su teroristi najčešće europski građani, rođeni u nekoj od država članica, i da su zbog schengenskih odredbi mogli slobodno ulaziti i izlaziti iz EU-a bez ikakvih kontrola.
Konačno usvajanje izmjene Zakonika o schengenskim granicama kojom se države članice obvezuje na provedbu sustavnih kontrola svih putnika pregledima relevantnih baza podataka, uključujući građane EU-a, na vanjskim granicama očekuje se početkom 2017. Kontrole uključuju preglede baza podataka o izgubljenim i ukradenim ispravama te provjeru da te osobe ne predstavljaju prijetnju javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti. Ta se obveza odnosi na sve vanjske granice (zračne, morske i kopnene), i na ulasku i na izlasku.
Novi sustav ulaska u EU
Uz to, priprema se novi sustav ulaska/izlaska (Entry-Exit System, EES) koji će se primjenjivati na sve državljane zemalja koje nisu članice EU-a i kojima je dopušten kratkoročni boravak u schengenskom području (najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana). U sustav će se zabilježiti ime, vrsta putne isprave, biometrički podaci te datum i mjesto ulaska i izlaska. U sustavu će se bilježiti i odbijanja ulaska. Sustavom ulaska/izlaska zamijenit će se sadašnji sustav ručnog otiskivanja pečata u putovnice, za što treba vrijeme, čime se ne osiguravaju pouzdani podaci na graničnim prijelazima te se na taj način ne mogu otkriti osobe koje su prekoračile dopušteno razdoblje boravka niti se mogu riješiti slučajevi gubitka ili uništenja putnih isprava.
EU uvodi i Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačih sigurnosnih provjera putnika koji u EU mogu ulaziti bez viza. Riječ je o sličnom sustavu kakav postoji u SAD-u, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora učiniti samo jednom i onda vrijedi za veći broj putovanja te ubrzava preglede na graničnim prijelazima. Svi koji ulaze u EU, a za to im ne trebaju vize, trebat će preko interneta zatražiti prethodno odobrenje. Odrasle osobe morat će platiti pet eura. Postupak ispunjavanja zahtjeva i odobravanja putovanja trebao bi trajati samo desetak minuta, a odobrenje bi vrijedilo pet godina.
Pravna osnova za uvođenje sustava ulaska/izlaska (EES) trebala bi biti usvojena do lipnja 2017., a do kraja 2017. glede uspostave Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS). Sustav ulaska/izlaska (EES) i ETIAS u praksi bi zaživjeti trebali početkom 2020. godine.
"Ako se dogovorimo o sustavu ulaska/izlaska, možda će biti lakše s ETIAS-om", rekao je Abela.
Dogovor s Turskom o migrantima
Neizvjesno je također hoće li se Turska držati dogovora o migrantima s EU-om, zahvaljujući kojem je zaustavljen migrantski val, posebice s obzirom na sve napetije odnose između dviju strana. Malta će nastaviti pratiti provedbu tog dogovora.
"Sporazum daje rezultate i treba ga nastaviti provoditi", rekao je Abela. Ne isključuje, međutim, neka druga rješenja ako propadne.
"Ne mislim da bismo u ovom trenutku trebali razmatrati alternative, ali moramo biti svjesni da se u Turskoj nalaze tisuće izbjeglica s mogućnošću odlaska u Europu", rekao je.
Malta će također raditi na provedbi investicijskog plana za Afriku i zemlje u susjedstvu EU-a kako bi se riješilo uzroke migracija. Plan bi trebao omogućiti ulaganja od 44 milijarde eura u te države, a možda i do 88 milijardi eura ako države članice daju svoj doprinos.
Malteško predsjedništvo obećava i nastavak borbe protiv financiranja terorizma te organiziranog kriminala.
Ukidanje roaminga i geoblokiranja
Malta će nastaviti raditi na jačanju jedinstvenog europskog tržišta. Konkretno, na tom se području iduće godine očekuje ukidanje roaminga (od 15. lipnja) te napredak prema ukidanju geoblokiranja, odnosno diskriminacije kupaca u prekograničnoj trgovini na internetu.
Najavljuje i daljnje jačanje potpore malim i srednjim poduzećima, kao i općenito poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja, podsjećajući da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio udvostručenje trajanja i financijskih kapaciteta svojeg investicijskog plana.
Europski investicijski fond trebao bi osigurati najmanje 500 milijardi eura do 2020., a radit će se na tome da dosegne 630 milijardi eura do 2022. godine.
Socijalna uključenost
Na području socijalne politike, Malta kao prioritet ističe promicanje rodne jednakosti i prava manjina i ranjivih društvenih skupina.
Zauzimat će se za bolje uključivanje žena na tržište rada, njihovu ravnopravnost prilikom zapošljavanja i borbu protiv nasilja nad ženama, a najavljuje i ministarsku konferenciju o pravima LGBT osoba.
S obzirom na to da su europska sigurnost i prosperitet usko povezani sa situacijom u susjednim zemljama, posebno na južnom Mediteranu, malteško predsjedništvo posvetit će posebnu pozornost stabilizaciji zemalja u južnom susjedstvu EU-a, ponajprije Libije i Tunisa.
Obnova mirovnog procesa
Nastojat će također pridonijeti rješavanju sukoba u Siriji, kao i obnovi bliskoistočnog mirovnog procesa.
Radit će isto tako na jačanju suradnje sa zemljama Arapske lige, kao i s Vijećem za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva.
Suradnja sa zemljama u istočnom susjedstvu također će biti važna, uključujući potporu Ukrajini, kao i suradnja s Rusijom u globalnim i regionalnim pitanjima.
Budući da je Europska unija sve više ovisna o morima i oceanima, prioritet malteškog predsjedništva bit će također održiv razvoj i upravljanje morima i oceanima, posebno južnog Mediterana, a radit će i na promicanju turizma te pomorskog prijevoza.
Malteški križ kao logo
Na početku malteškog predsjedanja bit će otvoreno novo sjedište Europskog vijeća, zgrada Europa, koja je zbog svojeg futurističkog izgleda prozvana "Svemirsko jaje".
Staklena zgrada u oblik lanterne simbolizira radost, a njezina izgradnja stajala je 321 milijun eura. Zanimljivo je da je pročelje zgrade izrađeno od recikliranih hrastovih prozorskih okvira prikupljenih iz svih 28 zemalja članica EU-a.
Za svoj logo malteško predsjednišvo izabralo je suvremenu interpretaciju Malteškog križa, amblema vojničkoga reda Vitezova sv. Ivana, simbola junaštva i pomaganja.
Malteško predsjedništvo dio je 'trija' s Nizozemskom i Slovačkom, a nakon Malte EU-om će u drugoj polovici godine predsjedati Estonija. (Hina)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
