Obavijesti Video Pretražite Navigacija
"zapad želi natjerati hrvate..."

VIDEO Lavrov uoči dolaska u Beograd dao nevjerojatan intervju: Od Trećeg Reicha i Ukrajine do Milorada Dodika i BiH

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov, uoči dolaska u službeni posjet Srbiji 6. lipnja, najavio je razgovor o nizu aktualnih tema. Ponovio je svoje teze o ratu u Ukrajini te se dotaknuo i situacije u BiH.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u razgovoru za Radio televiziju Republike Srpske da će sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarati o svim temama koje zanimaju srpske prijatelje.

Lavrov je potvrdio da su Putin i Vučić u nedavnom razgovoru postigli načelni dogovor o plinukoji bi trebao biti izrađen u okviru odgovarajućih tvrtki.

O Ukrajini

Lavrov je istaknuo da je u Ukrajini sve počelo "davno, u najmanju ruku 2014. godine kada su, usprkos jamstvima Francuske, Njemačke i Poljske, koje su podržale dogovor postignut između tadašnjeg predsjednika Ukrajine i opozicije, ujutro sljedećeg dana nakon potpisivanja dokumenta neonacisti i ultraradikali preuzeli vlast u Ukrajini, a Njemačka, Francuska, a i cijeli EU zajedno s njima, jednostavno pokazali svoju bespomoćnost i slabost".

Dodao je da se to nastavilo kada su "neonacisti, koji su osvojili vlast u Ukrajini, 2. svibnja u Odesi, spalili 50 ljudi i 2. lipnja kada su ukrajinske oružane snage i borbena avijacija bombardirali centar Luganska i druga mjesta na istoku zemlje".

Pročitajte i ovo Rat u Ukrajini 101. dan rata Papa idući tjedan prima ukrajinsku delegaciju. Ukrajinski ministar opleo po Macronu, objavljeni i uvjeti za nastavak pregovora

Pročitajte i ovo Jasminko Umičević - 2 ZA DNEVNIK NOVE TV Stručnjak o embargu EU-a na rusku naftu: "Činjenica je da je Viktor Orban svojim ucjenama uspio 30 dana držati EU kao taoca"

"To su učinili samo zato što su odbili prihvatiti rezultate antiustavnog državnog udara, što su odbili živjeti u okviru neonacističkih pravila, potpuno rusofobskih, potpuno ekstremističkih, koji zapravo ponavljaju sve temeljne tradicije Trećeg Reicha i poštuju kao junake one ljude koji su u to doba surađivali s nacistima", rekao je Lavrov.

Dodao je da je Minski sporazum iz 2015. godine bio šansa da se očuva teritorijalni integritet Ukrajine te da ne bi bilo razloga za oobranu Donbasa kada bi ovaj sporazum bio ispunjen.

Ispunjenje Minskog sporazuma godinama je, tvrdi on, sabotirano te je "umjesto pružanja prava upotrebe ruskog jezika u Donbasu, kijevski režim zabranio i rusko obrazovanje, medije, u kulturu i književnost i istovremeno zakonodavno poticao neonacističku teoriju i nacističku praksu, uključujući stvaranje odgovarajućih bataljuna i jačanje ovih simbola koji su takoreći proslavili hitlerovsku Njemačku".

"I to što je Europa sve to mirno gledala, natjeralo je mnoge naše povjesničare, znanstvenike i politologe da se sjete kako se Europa na početku odnosila prema Hitleru i koliko je europskih zamalja mobiliziralo vojnike u vojsku Trećeg Reicha", rekao je Lavrov.

Naglasio je da je Rusija više puta podsjećala Zapad na to da će se njegova politika širenja linija NATO-a loše završiti te kako nema sumnje da je Zapad naoružavao Ukrajinu i stvarao bazu kako bi prijetili i suzdržavali Rusku Federaciju.

O Kosovu

Što se tiče odnosa Rusije prema tekućim pregovorima o budućnosti Kosova i Metohije, a koji se moraju temeljiti na Rezoluciji 1244, Lavrov je rekao da je ruski predsjednik u više navrata u susretu s Vučićem i u javnim istupima naglasio da Rusija apsolutno podržava stav Srbije i da će podržati odluku koja će biti prihvatljiva za srpski narod.

"EU nema želju uvjeriti Kijev i Prištinu da ispune svoje obveze", rekao je tom prigodom Lavrov. Dodao je da je sporazum iz Minska iz 2015. bio šansa za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine te da ne bi bilo razloga za obranu Donbasa ako bi se taj sporazum ispunio.

Lavrov je također istakao da je EU na primjeru Minskog sporazuma i Sporazuma o formiranju Zajednice srpskih općina na Kosovu i Metohiji dokazala da nema kredibiliteta, da ne može poštovati sporazum i nema želju uvjeravati Kijev i Prištinu da ispune svoje obveze, kaže se u izvještaju Radio televizije Republike Srpske.

Komentirao je i BiH

"Stav BiH, naravno, ima značaj samo ako se oslanja na principe Daytona, koji glase da se sve odluke donose samo na osnovu suglasnosti dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ono što sad Zapad pokušava jest nelegalno poticati Sarajevo da donosi vanjskopolitičke odluke bez bilo kakvog uzimanja u obzir mišljenja Republike Srpske. To je najgrublje kršenje Daytona", rekao je Lavrov.

Istaknuo je da "Zapad radi sve da bi u okviru tzv. reforme biračkog procesa natjerao Hrvate da prihvate da će ih, kao i prije, u zajedničkim institucijama BiH predstavljati Bošnjaci ili ljudi koji su potpuno politički suglasni s Bošnjacima".

"Ne želim reći da Bošnjaci nisu u pravu u nečemu, ali dejtonska načela zahtijevaju suglasnost tri konstitutivna naroda. I, što se tiče samostalnosti BiH, obratite pažnju, Amerikanci imaju posebnog ambasadora koji je nadležan za provođenje biračkih reformi u BiH, i to umnogome govori koliko su samostalne vlasti u Sarajevu", rekao je šef ruske diplomacije.

Ustvrdio je da Zapad želi iskoristiti Bošnjake da bi oduzeo narodima u BiH identitet i pretvorio i Srbe i Hrvate i Bošnjake u neko civilno društvo. 

Dodao je da je to zapravo zahtjev da se zaborave korijeni, kultura i tradicija, isključivo iz interesa Zapada da postigne svoje geopolitičke ciljeve na Balkanu.

Lavrov je rekao da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik jedan od rijetkih političara koji se bori za poštovanje Daytonskog sporazuma.

Govoreći o navodima da je Dodik "Putinov čovjek", Lavrov je rekao da to nije točno.

"Dodik jest naš prijatelj, a mi smo njegovi prijatelji i to je to. Iako Zapad, znate kako se kod nas kaže - svako priča o onome što ga boli. Zapad ne može zamisliti da neka zemlja na Balkanu može biti nezavisna, da neki političar na Balkanu može biti nezavisan", rekao je.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov dolazi u posjet Srbiji 6. i 7. lipnja.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene