Nakon analize zubi znanstvenici su došli do vrijednih informacija (Foto: AFP)
Nakon analize zubi znanstvenici su došli do vrijednih informacija (Foto: AFP) Foto: Afp

Crna smrt pokosila je 60 posto stanovništva Europe u 14. stoljeću šireći se brzinom munje od obala Crnog mora do središnje Europe, a posljednje istraživanje pokazalo je da najraniji tragovi te pandemije potječu iz Laiševa u području Volge, u Rusiji, prenosi časopis Science.


Iako su već povijesni dokumenti prvu pojavu kuge zabilježili 1346. u ruskoj regiji donje Volge, znanstvenici nisu znali je li uvelike zarazan soj bakterije Yersinia pestis, koji je izazvao smrtonosnu pandemiju, potekao iz jednog izvora ili je u Europu kuga stigla u više navrata, s putnicima koji su bili nositelji raznih sojeva kuge iz različitih dijelova drevnoga svijeta.

Vezani članci Ptičja gripa, ilustracija U Rusiji novi soj ptičje gripe prešao na ljude: Zaraženo sedam djelatnika farme Aleksej Navaljni - 4 Navaljnom odbijena žalba: Sud mu neznatno skratio boravak u zatvoru

Međutim, nakon analize 34 prastara genoma Yersinia pestis iz zubi ljudi pokopanih na deset mjesta diljem Europe od 14. do 17. stoljeća - uključujući i masovnu grobnicu u Toulouseu, u Francuskoj - znanstvenici s njemačkog Instituta Max Panck zaključili su da najraniji dokazi pandemije kuge smještaju izvorište te smrtonosne pošasti upravo u Laiševo u Republici Tatarstan, dijelu Ruske Federacije.

Znanstvenici su utvrdili da je soj Y. pestis predak svim ostalim genomima koje su proučavali, a razlikuje se samo po jednoj mutaciji od sojeva koji su prouzročili crnu smrt u Europi, objavili su znanstvenici u časopisu Nature Communications.

To i dalje ne znači da je područje Volge bilo ''ground zero'' za crnu smrt jer je bolest mogla doći i iz nekog područja u zapadnoj Aziji, gdje znanstvenici tek trebaju proučiti uzorke DNK-a Yersinia pestis.

Znanstvenici su sigurni u to da jednom kada je kuga stigla u Europu, za crnu smrt od Italije do Ujedinjene Kraljevine odgovoran je jedan soj bakterije.

Taj je soj stvorio ostale varijante Y. pestis koje su izazvale povremena izbijanja kuge od kasnog 14. stoljeća pa sve do 18. stoljeća.

To ukazuje da se bakterija očuvala lokalno u Europi, možda kod glodavaca kao domaćina, te je razvila razne sojeve koji su prouzročili kasnije epidemije. (Hina)