Suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine, osim ogromnih materijalnih šteta, uzrokovale su i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija, koja će opsežnu analizu Atlas smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima 1970.-2019. u cijelosti objaviti u rujnu uoči Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN).


Nepogode povezane s vodom dominiraju katastrofama u posljednjih 50 godina. Naime, od 10 najčešćih katastrofa koje su u razdoblju od 1970. do 2019. godine dovele do najvećih ljudskih gubitaka čak četiri se odnose na opasnosti povezane s vodom. Suše su uzrokovale 650.000 smrtnih slučajeva, oluje 577.232 i poplave 58.700, dok je zbog ekstremnih vrućina smrtno stradalo 55.736 osoba. Ekonomski gledano, najveće štete prouzročile su oluje - 521 milijardu američkih dolara i poplave - 115 milijardi američkih dolara.

Razmjeri katastrofe u Njemačkoj Ogromne brojke smrtno stradalih u poplavama u Njemačkoj, traga se za još 150 ljudi. Službe pozivaju na oprez zbog novih kiša za vikend
Tisuće evakuirane zbog najgorih poplava u Australiji u zadnjih pola stoljeća - 4 Najgore poplave u posljednjih pola stoljeća: Tisuće ljudi evakuirane u Australiji, voda pred sobom nosi mostove, životinje, kuće...

Navedene brojke dio su podataka iz Atlasa smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima 1970.-2019. (Atlas of Mortality and Economic Losses from Weather, Climate and Water Extremes 1970-2019) koji će Svjetska meteorološka organizacija (WMO), kako je najavila, u cijelosti objaviti u rujnu uoči Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN). 

Atlas se temelji na podacima Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED), kojima se donositeljima odluka pružaju znanstveno utemeljene informacije o vremenskim i klimatskim ekstremima te stanju globalne klime.

Slika nije dostupna VIDEO Razorni tornado u Kini napravio veliku štetu, u poplavama smrtno stradale 33 osobe
Poplava, ilustracija Nevjerojatni prizori iz Rusije: Avenija u Moskvi pretvorena u jezero, ali neki se unatoč tome - kupaju

''Nepogode i katastrofe vezane uz vrijeme, klimu i vodu povećavaju se u učestalosti i intenzitetu kao rezultat klimatskih promjena.  Ljudske žrtve i ekonomski gubici tragično su stavljene u fokus bujičnim kišama i razornim poplavama u srednjoj Europi i Kini tijekom proteklog tjedna'', upozorio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

''Nedavni temperaturni rekordi i toplinski valovi u Sjevernoj Americi jasno su povezani s globalnim zatopljenjem", dodao je Taalas podsjetivši na analizu atribucije da su klimatske promjene, uzrokovane emisijom stakleničkih plinova, povećale vjerojatnost ekstremnih vrućina najmanje 150 puta.

Nijedna zemlja nije imuna: Klimatske promjene su ovdje i sada

''Sve češći ekstremni vremenski događaji poput bujičnih kiša dijelom su uzrokovani klimatskim promjenama. Kako atmosfera postaje sve toplija, zadržava više vlage što znači da će tijekom oluja padati više kiše čime se značajno povećava rizik od poplava'', objasnio je glavni tajnik WMO-a.

I naglasio ono što se često (ne)namjerno zaboravlja: ''Nijedna zemlja - razvijena ili u razvoju - nije imuna. Klimatske promjene su ovdje i sada. Nužno je više ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama, a jedan od načina je jačanje sustava ranog upozoravanja na više opasnosti''.

Poplava u Njemačkoj
Poplava u Nizozemskoj - 2 Foto: Afp

Slika nije dostupna VIDEO Zbog obilne kiše poplavljene ulice Londona: "Nikad nisam vidio ovako nešto"

Voda je primarno sredstvo kroz koje osjećamo utjecaje klimatskih promjena, ističu svjetski meteorolozi. Da bismo se učinkovito bavili vodnim i klimatskim izazovima, klimatske promjene i rizike vezane uz vodu moramo rješavati kao jedan problem. Stoga WMO predvodi novu Koaliciju za vodu i klimu, zajednicu multisektorskih aktera usredotočenu na integrirano djelovanje protiv vodnih i klimatskih rizika.



Njemačka nacionalna meteorološka služba Deutscher Wetterdienst (DWD) priopćila je kako su tijekom 14. i 15. srpnja 2021. zabilježene dvomjesečne količine oborina i to na tlu koje je već bilo blizu zasićenja u najviše pogođenim regijama Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Švicarska i Austrija također su pogođene jakim poplavama.

Prema DWD-u, koji tvrdi da su izdana pravovremena i točna rana upozorenja, oko 100 do 150 mm oborina dogodilo se u 24 sata između 14. i 15. srpnja. Meteorološka postaja DWD Wipperfuerth-Gardeweg (Sjeverna Rajna-Vestfalija) zabilježila je 162 mm, slijede Köln-Stammheim (Sjeverna Rajna-Vestfalija) sa 160 mm, Kall-Sistig (Sjeverna Rajna-Vestfalija) sa 152 mm i Wuppertal-Buchenhofen (Sjeverna Rajna-Vestfalija) sa 151 mm. 

Lidija Srnec i Barbara Štrbac Stručnjakinja o klimatskim promjenama: "Usporedbe radi - kad ste zdravi, vaša je temperatura ispod 37. Ako poraste za stupanj, bolesni ste"

U nekim dijelovima središnje kineske provincije Henan zabilježene oborine su između 17. i 21. srpnja bile veće od godišnjeg prosjeka. Nacionalna meteorološka promatračka stanica u Zhengzhouu dosegla je vrijednost od 720 mm - u usporedbi s godišnjim prosjekom od 641 mm. U glavnom gradu provincije u samo šest sati pala je godišnja količina kiše, odnosno 382 mm, a od 16 do 17 sati 20. srpnja jednosatna kiša u Zhengzhouu premašila je vrijednost od 200 mm. Više od 600 meteoroloških postaja zabilježilo je više od 250 mm oborina uz maksimalnu količinu od 728 mm.

Sve veći broj studija otkriva djelovanje ljudskog utjecaja na ekstremne kišne događaje, podsjeća WMO. Jedan od primjera su ekstremne kiše u istočnoj Kini u lipnju i srpnju 2016. godine gdje je utvrđeno da je ljudski utjecaj značajno povećao vjerojatnost događaja, uz određene sumnje izražene u godišnjem dodatku Biltena Američkog meteorološkog društva.

Razmjeri katastrofe u Njemačkoj Nakon kataklizmičkih poplava stručnjak otkrio: Njemačkoj prijeti nova pošast

WMO ističe kako unatoč sve češćim ekstremnim vremenskim događajima broj poginulih općenito pada zbog poboljšanih ranih upozorenja i boljeg upravljanja katastrofama.

Visok broj smrtnih slučajeva zbog toplinskih valova u Europi 2003. i 2010. godine doveo je do uvođenja novih akcijskih planova i ranih upozorenja koja su zaslužna za spašavanje mnogih života u posljednjem desetljeću.

U Europi je tijekom 1.672 zabilježenih katastrofa u razdoblju od 1970.-2019. smrtno stradalo 159.438 osoba, dok su ekonomski gubici dosegli iznos u visini od 476,5 milijardi američkih dolara. Iako su poplave (38 posto) i oluje (32 posto) bili najčešći uzrok u zabilježenim katastrofama, ekstremne temperature odnijele su najviše života (93 posto), odnosno tijekom promatranih 50 godina smrtno je stradalo 148.109 osoba.

Poplave u Novoj Gradiški - 7 Nevrijeme pogodilo Hrvatsku: Policija objavila detalje spašavanja zapelih u podvožnjaku u Belom Manastiru

Kiša potopila Požegu i okolicu VIDEO Bujica nosila sve pred sobom: "Izgledalo je kao da idu tri rijeke... Sve je uništeno." Županica objavila koliko je objekata oštećeno

Tijekom dva vala ekstremnih vrućina 2003. i 2010. godine zabilježen je najveći broj smrtnih slučajeva (80 posto), odnosno ukupno je izgubljeno 127.946 života. Ova dva ekstremna vremenska događaja donekle iskrivljuju statistiku o broju umrlih u Europi jer je toplinski val 2003. bio odgovoran za polovicu smrtnih slučajeva u Europi (45 posto), s ukupno 72.210 stradalih u 15 pogođenih zemalja, navodi se u jednom od poglavlja predstojećeg Atlasa.

Naime, udio katastrofa prema povezanim opasnostima pokazuje da su u Europi u navedenom vremenu najveće opasnosti predstavljale riječne poplave (22 posto), oluje (14 posto) i opće poplave (10 posto).