Poplava koja je u ponedjeljak pogodila našičko područje posljednja je u nizu. Mijenja li se klima i što čovjek treba poduzeti da barem uspori - ako ne i zaustavi te promjene, u Dnevniku Nove TV objasnila je klimatologinja Lidija Srnec.


Reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac razgovarala je s klimatologinjom Lidijom Srnec. Na pitanje jesu li velike vrućine praćene velikim oborinama rezultat klimatskih promjena, Srnec kaže da je teško reći za što su one odgovorne.

Vezani članci Uragan ilustracija Nicholas iz oluje ojačao u uragan: ''Shvatite ozbiljno ovu situaciju i pripremite se'' Slika nije dostupna IZAZOV KOJI JE POTREBNO RIJEŠITI Iskrsnula neslaganja sjevera i juga

"Možemo reći da su klimatske promjene nešto što se opaža već godinama. U odnosu na predindustrijsko razdoblje, naša se klima zagrijala nešto više od jednog stupnja, 1,2 stupnja", kazala je Srnec.

"Taj porast temperature uočava se i ako analiziramo scenarije klimatskih promjena i onoga što možemo očekivati u budućnosti, on će zasigurno rasti još više", dodala je.

Na pitanje novinarke jesmo li sami krivi za to što se događa, Srnec navodi da jesmo jer je jedan od glavnih uzročnika ispuštanje ugljikova dioksida i ostalih stakleničkih plinova u atmosferu koja se grije, dolazi do viška energije koja posljedično utječe na učestalije i intenzivnije ekstreme.

"Što se tiče toplinskog vala u Americi i Kanadi, možemo reći da je to posljedica globalnog zatopljenja. Temperatura iz godine u godinu varira, gledanjem u razdoblje od stotinu godina, vidi se trend zagrijavanja", rekla je Srnec.  

"Jedan stupanj ne djeluje puno"

"Jedan stupanj ne djeluje puno, ali usporedba koju često govorimo - kad ste zdravi, vaša temperatura je niža od 37 stupnjeva. Ako poraste za jedan stupanj, bolesni ste i ne možete funkcionirati", objasnila je i dodala da smo utjecali na promjene koje se događaju.

"Nije svaki ekstremni događaj povezan s klimatskim promjenama. U Njemačkoj je u kratkom vremenu pala velika količina oborina. Mi imamo toplinski val, dugotrajno razdoblje praćeno sušom. Kod njih je zemlja već bila natopljena kišom i vlada promjenjivo vrijeme", rekla je Srnec.

"Naviknut ćemo se na to što se događa jer nećemo imati izbora. Možemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova. To je u onom dijelu u kojem možemo, a ono što ne možemo smanjiti - da se adaptiramo, prilagodimo na klimatske promjene", kazala je Srnec.

"Zgodan primjer kako to možemo raditi - Hidrometeorološki zavod sudjeluje u dva međunarodna projekta, jedan je upravo završio, Adriadapt, a drugi je Response koji traje još pola godine. Projekti su slični, obrađuju klimatske promjene i njihov utjecaj na Jadran, kako se prilagoditi", objasnila je Srnec.

"Za područje Šibensko-kninske županije rađen je razvojni plan prostornog uređenja jer se naša obala se betonizira, izgrađuje se u prvom redu do mora...", dodala je Srnec i navela kako nas u sljedećih pedesetak godina očekuje daljnje zatopljenje.

Trend zatopljenja i dalje

"Očekuje nas trend zatopljenja i dalje, dakle još veći porast temperature. Projekcije su različite, od nekih dva do pet ili šest stupnjeva, ovisno o scenariju koji se razmatra. Postoje takozvani blagi scenariji i srednji - oni pretpostavljaju različite misije otpuštanja stakleničkih plinova, kao i same posljedice koje će to izazvati", navela je Srnec.

"Postoji raspon porasta temperature, no ona će nesumnjivo rasti na cijelom planetu, dok oborine na nekim područjima mogu pokazivati veći ili manji intenzitet. Naš Jadran za 20, 30 ili 40 godina taj je signal izraženiji nego u idućih desetak godina", zaključila je Srnec.

Idući mjesec trebao bi izići veliki izvještaj stručnog tijela UN-a koje procjenjuje znanstvene spoznaje o klimatskim promjenama. To je dokument na kojem se radilo godinama pa će možda nakon što se objavi biti jasnija slika o tome što se događa s klimom na našem planetu.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr