Europa se priprema, spominje se i slanje vojske: "Moramo biti spremni na izravan sukob s Trumpom"

Ministri vanjskih poslova Europske unije poručili su u srijedu da Grenland nije teritorij koji se može zauzimati, nakon što je Bijela kuća ponovno spomenula mogućnost vojnog preuzimanja. Ako europske vlade prije nisu shvaćale ozbiljnost prijetnji Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda, sada to više nije slučaj.

tri vijesti o kojima se priča Obračun s vladom VIDEO Zastrašujuće scene, prosvjedi u cijeloj državi, najmanje 45 mrtvih: "Ljudima je dosta. Postaju nasilniji" Uzela blagajnu VIDEO Objavljena šokantna snimka iz kluba smrti na skijalištu: Ljudi očajnički traže pomoć, a vlasnica bježi s novcem? Nakon deklaracije Ukrajinski oligarh i Putinov saveznik: "Ovo vodi svijet u treći svjetski rat"

Kreatori politika u Europi više ne ignoriraju pojačanu retoriku američkog predsjednika i užurbano traže način kako ga odvratiti od takvih namjera.

"Moramo biti spremni na izravan sukob s Trumpom. On je u agresivnom modu i mi moramo biti spremni", rekao je jedan diplomat EU-a upoznat sa situacijom.

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u srijedu da sljedećeg tjedna planira razgovarati s danskim dužnosnicima o mogućoj američkoj akviziciji Grenlanda. Bijela kuća poručila je da Trump preferira stjecanje teritorija putem pregovora te da bi razmotrili kupnju otoka, ali i da mogućnost vojnog preuzimanja nije isključena.

U trenutku kada se diplomatski napori u Europi intenziviraju, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom europskom odgovoru na Trumpove prijetnje.

"Razmatra se kako Europa i EU mogu ojačati kako bi se odvratile prijetnje i pokušaji ugrožavanja naše sigurnosti i interesa", rekao je Barrot novinarima i dodao da Grenland nije na prodaju i ne može ga se uzeti te da takve prijetnje moraju prestati.

POLITICO je razgovarao s dužnosnicima, diplomatima, stručnjacima i NATO-ovim insajderima kako bi utvrdio na koje bi načine Europa mogla odvratiti američkog predsjednika i koje su joj opcije ako Trump nastavi s pritiskom.

"Svi su šokirani i zbunjeni onime što se događa", rekao je bivši danski zastupnik. "Nitko zapravo ne zna što učiniti jer Amerikanci mogu učiniti što god žele. No odgovori su nam potrebni odmah. Ne možemo čekati tri, pet ili sedam godina", naglasio je. 

Trump tvrdi da je Grenland ključan za sigurnosne interese SAD-a te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi teritorij zaštitila od sve veće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku.

Prema mišljenju dijela europskih dužnosnika, najbrži izlaz iz krize mogao bi biti pregovarački dogovor koji bi Trumpu omogućio da se prikaže kao pobjednik, a Danska i Grenland sačuvali bi političko dostojanstvo.

Bivši visoki dužnosnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao posredovati između Grenlanda, Danske i SAD-a, slično kao što je prije posredovao u sporovima između Turske i Grčke.

Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je u srijedu da Trump i njegovi savjetnici smatraju da Grenland nije adekvatno osiguran. Kako se led topi i otvaraju nove arktičke pomorske rute, Grenland, prema njegovim riječima, postaje ozbiljan sigurnosni rizik za kopneni dio Sjedinjenih Američkih Država.

Unatoč raširenom mišljenju da je izravna prijetnja ruskih i kineskih brodova Grenlandu pretjerana, saveznici u NATO-u razmatraju nove prijedloge koji bi mogli zadovoljiti Trumpove sigurnosne zahtjeve. Među njima su ubrzano povećanje obrambenih izdataka za Arktik, češće vojne vježbe u regiji te raspoređivanje trupa radi jačanja sigurnosti Grenlanda, navode trojica NATO-ovih diplomata.

Razmatra se i uspostava programa pod nazivom Arktički stražar, koji bi uključivao premještanje vojnih kapaciteta u regiju, po uzoru na inicijative Istočni stražar i Baltički stražar. Sve mjere koje bi mogle ojačati prisutnost Saveza u blizini Grenlanda i djelomično ispuniti Trumpove zahtjeve trebale bi se maksimalno iskoristiti, smatra jedan NATO-ov diplomat.

Trump također ističe goleme mineralne resurse Grenlanda, kao i potencijalne rezerve nafte i plina. No razlog zbog kojeg je teritorij ostao uglavnom neiskorišten leži u iznimno teškim i skupim uvjetima eksploatacije, zbog čega su ti resursi često nekonkurentni u odnosu na kineski uvoz.

Danski izaslanici godinama pokušavaju uvjeriti europske partnere u potrebu ulaganja u Grenland, no dosad su nailazili na slab interes. Ipak, diplomat EU-a upoznat s temom kaže da se stavovi postupno mijenjaju.

Jedna od opcija koju Bruxelles razmatra jest znatno povećanje financijske potpore Grenlandu. Trumpova administracija snažno podupire grenlandski pokret za neovisnost, uz ideju da bi se teritorij, nakon izlaska iz Kraljevine Danske i sklapanja sporazuma sa SAD-om, našao pod snažnim utjecajem američkog kapitala. EU i Danska pokušavaju Grenlanđanima pokazati da im mogu ponuditi povoljniji i stabilniji okvir.

Europska komisija planira više nego udvostručiti izdvajanja za Grenland od 2028. godine, prema nacrtu dugoročnog proračuna izrađenog nakon što je Trump počeo iznositi teritorijalne zahtjeve. Prema tim planovima, EU bi u razdoblju od sedam godina gotovo udvostručio sredstva i izdvojio oko 530 milijuna eura. Uz to dolazi i financijska potpora koju Danska već osigurava Grenlandu u okviru postojećeg aranžmana o samoupravi.

Grenland bi također imao pravo zatražiti dodatnih 44 milijuna eura iz fondova EU-a namijenjenih udaljenim regijama. Dosadašnja europska i danska potpora uglavnom se odnosila na socijalnu skrb, zdravstvo, obrazovanje i zelenu tranziciju, no novi planovi predviđaju i razvoj kapaciteta za eksploataciju mineralnih resursa.

Iako Trump nije isključio uporabu vojne sile, istodobno tvrdi da želi da se sve odvije dobrovoljno. "Mnogo ljudi živi ispod granice siromaštva, infrastruktura je nerazvijena, a naši se resursi uglavnom izvoze bez značajne koristi za Grenland, dok profit završava kod danskih tvrtki", rekao je Kuno Fencker, grenlandski oporbeni zastupnik koji podupire neovisnost.

Europska unija razmatra i mogućnost ekonomskog uzvrata. Od Trumpova prvog mandata intenzivno se razmišlja o europskoj, nordijskoj i arktičkoj sigurnosti bez aktivnog oslanjanja na SAD, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak na Kraljevskom danskom obrambenom koledžu. Iako je to moguće, dodao je, ideja da se Europa mora štititi od Sjedinjenih Država do jučer se činila nezamislivom.

EU na raspolaganju ima mehanizam protiv prisile, snažan trgovinski mehanizam. Iako je njegova primjena ranije odgođena nakon dogovora sa SAD-om, Bruxelles bi ga ponovno mogao aktivirati s obzirom na nastavak američkih carina.

"Izvoz u SAD premašuje 600 milijardi eura, a za oko trećinu te robe EU ima tržišni udio veći od 50 posto. To je jasna poluga moći", rekao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta. No Trump bi morao povjerovati da je EU doista spreman ići do kraja.

Najcrnji scenarij bio bi američko vojno preuzimanje Grenlanda. U tom slučaju, europske zemlje imale bi vrlo ograničene mogućnosti reakcije. Preventivna akcija protiv SAD-a bila bi nezamisliva, no u slučaju manjega vojnog upada postojala bi mogućnost policijskog ili vojnog odgovora jer bi se radilo o kaznenom djelu.

Ako bi SAD krenuo u ozbiljnu vojnu operaciju, situacija bi bila znatno složenija. Danska bi se, prema važećim vojnim propisima iz 1952., mogla naći u obvezi da odmah odgovori silom. Europske zemlje mogle bi, na zahtjev Kopenhagena, poslati trupe na Grenland.

Takve snage vjerojatno ne bi mogle zaustaviti američku vojsku, ali bi mogle djelovati kao odvraćajući faktor. Ipak, riječ je o neistraženom i izuzetno rizičnom području, s realnom mogućnošću gubitka ljudskih života u pokušaju suprotstavljanja američkim zahtjevima za Grenland.