Ovog tjedna i Australija je najavila da će se priključiti kineskim planovima za stvaranje nove Azijske infrastrukturne investicijske banke, koja bi bila konkurentna globalnim institucijama kao što je Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, piše news.com.
Pročitajte i ovo
Banka koja nastoji prigrliti 8 bilijardi dolara investicijske rupe i omogućiti 200 milijardi dolara za nove ceste, mostove i luke azijskim ekonomijama, mogla bi voditi u novu fazu regionalnog utjecaja za Kinu bez uplitanja SAD-a.
Direktor Instituta za globalne financije Fariborz Moshirian rekao je da su kineska masivna strana razmjena rezervi i želja za više vlasti potaknule plan Pekinga.
Hoće li ovaj potez ojačati globalni utjecaj Kine?
'Kina pokušava koristiti ekonomske mišiće i u smislu reakcije na Bretton Woods institucije kao što su IMF i Svjetska banka. One se vide kao djeca SAD-a i Europe, a Kina želi nešto svoje. To je svojevrsni nusprodukt u uzdizanju financijske snage Kine. Vidjet ćemo više ovog utjecaja, jer Kina si sada može priuštiti da sudjeluje u ovakvoj aktivnosti', kaže Moshirian.
Japan, Tajvan i Egipat pokazali su interes da postanu osnivački članovi , što povećava broj uključenih zemalja na 40. Navedena tri su posljednji u nizu tradicionalnih američkih partnera koji su dali znak da žele sudjelovati u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci. Tu su još i Australija, Britanija, Novi Zeland, Francuska, Njemačka, Švicarska i Južna Koreja.
To čini SAD jedinom velikom ekonomskom silom koja nije uključena. Moshirian tvrdi da činjenica da je SAD-a jedina snažna ekonomija koja se suzdržava, jasan znak da njezini saveznici neće stajati postrani nauštrb svog vlastitog ekonomskog razvoja.
'Ne žele se izolirati. Imaju bliske veze s Kinom u pogledu trgovine i investicija. Ako se Kina razbacuje novcem, zašto ga ne bi prihvatili? Kina postaje jaka, pa stoga, zašto se izolirati?', dodaje Moshirian.
Ashely Roggue, sa australskog Instituta za Međunarodne odnose, kaže da je masovni priljev ostavio SAD 'posramljenim' nakon što su odugovlačili reforme MMF-a, zbog čega su propustili dati priliku Kini u već postojećim organizacijama.
Kineski predsjednik Xi Jinping kaže da će Kina potrošiti više od 640 milijardi dolara u investicije u drugim državama u sljedećih pet godina, a 'to što su velika zemlja, znači da moraju dodmetnuti leđa i biti odgovorniji za svjetski mir i razvoj'.
Kina: Tajvan može pristupiti AIIB-u - ali pod drugim imenom
Kina je pozdravila namjeru Tajvana da podnese zahtjev za pridruživanjem Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB) ali pod 'primjerenim imenom', prenosi u srijedu kineska novinska agencija Xinhua.
Kineski ured za pitanje Tajvana primio je tajvansko pismo namjere i proslijedio ga tajništvu AIIB-a, kazao je za Xinhuu glasnogovornik ureda Ma Xiaoguang.
'AIIB je otvoreni želi primati', kazao je Ma. 'Pozdravljamo pridruživanje Tajvana pod primjerenim imenom.' Većina država uključujući SAD ne priznaje Tajvan zbog pritiska Kine. Tajvan nije član UN-a, Svjetske banke i MMF-a, no jeste Azijske razvojne banke pod nazivom 'Taipei, Kina'.
SAD je pozvao zemlje da dobro promisle prije nego što se pridruže AIIB-u kojeg je osnovala Kina.
Kina smatra Tajvan odbjeglom pokrajinom i nije isključila mogućnost upotrebe sile kako bi ju vratila matici zemlji.
Nakon što je dužnost tajvanskog predsjednika preuzeo Ma Ying-jeou 2008. animoziteti između Taipeija i Pekinga su se smanjili značajno i dvije su strane potpisale brojne trgovinske i investicijske sporazume. (I.D. / Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
