Birališta na istodobnim predsjedničkim, parlamentarnim i regionalnim izborima otvorena su u Sudanu, prvi put nakon što je prije pet godina okončan krvavi građanski rat u zemlji.
Podijelite
Izbori će biti među najzahtjevnijima na svijetu jer se istodobno bira predsjednik države, zastupnici u savezni parlament te u skupštine 15 sjevernih i deset južnih država. Birališta će stoga biti otvorena tri dana, od nedjelje ujutro do utorka navečer, zbog površine i loše infrastrukture najveće afričke zemlje. Rezultati se očekuju 18. travnja. Pravo glasa na izborima, zasjenjenima bojkotom oporbe zbog straha od namještanja i međunarodnim kritikama, ima 16.5 milijuna ljudi.
Parlamentarni izbori trebali su biti prvi višestranački izbori nakon 25 godina u zemlji koja se oporavlja od brutalnog, višedesetljetnog građanskog rata između muslimanskog sjevera i kršćanskog juga, kao i od krvavog sukoba u pokrajini Darfuru.
Ponovni izbor predsjednika države Omara Al-Bašira, koji je na vlast došao državnim udarom 1989. godine i za kojim je Međunarodni kazneni sud (ICC) raspisao tjeralicu zbog sumnje u ratne zločine, nimalo nije upitan. Za razliku od parlamentarnih, Bašir je, doduše, iz čiste formalnosti organizirao predsjedničke izbore 1996. i 2000. godine
Najveći problem u organizaciji ovih izbora je sigurnost, a organizacije za ljudska prava već su upozorile na podmićivanja i zastrašivanja stanovništva kako bi se glasovalo za Baširovu vladajuću Nacionalnu kongresnu stranku (NCP). S više od 2,5 milijuna četvornih kilometara Sudan je najveća afrička zemlja i deseta u svijetu. Od njezinih 41 milijuna stanovnika, 70 posto su muslimani, a ostali su kršćani, nastanjeni uglavnom na jugu.U zemlji je od 1955. do 1972. vođen prvi građanski rat između sjevera i juga, a drugi od 1983. do 2005., koji je odnio dva milijuna života i raselio četiri milijuna ljudi.
Novi građanski rat izbio je 2003. u zapadnoj pokrajini Darfuru. Vode ga paravojne postrojbe Džandžavidi, koje podupire središnja vlada u Kartumu, protiv nearapske islamske gerile. Zbog tog sukoba raseljeno je 2,7 milijuna ljudi, a poginulih je 300.000, po međunarodnim stručnjacima. Službeni Kartum priznaje samo 10 tisuća mrtvih. U ožujku 2009. ICC je izdao uhidbeni nalog za Al-Baširom optuživši ga za ratne zločine te zločine protiv čovječnosti. (Hina)