Premijer Andrej Plenković nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom najavio je da će Hrvati iduće godine postići cilj od dva posto BDP-a izdvojenog za obranu. Njih dvojica sastala su se u Bruxellesu, gdje traje samit na vrhu Europske unije sa zemljama Zapadnog Balkana.
Plenković je ondje održao niz sastanaka: susreo se s predsjednicima Europskog vijeća i Parlamenta, s visokom predstavnicom za vanjsku politiku, a s glavnim tajnikom razgovarao je i o sudjelovanju u NSATU-u – misiji NATO-a za pomoć i obuku za Ukrajinu.
"Do sada je čak 26 država članica poslalo svoje časnike, ali ne u Ukrajinu, nego u Wisbaden, u Njemačku. I rekao sam gospodinu Rutteu da ćemo se temi vratiti kasnije jer se nisu stekli uvjeti o glasanju i zahvalio sam što su izdvojili vrijeme da pojasne hrvatskim zastupnicima ono što je jasno svakome tko iole išta razumije, ali jednom dijelu ljudi nije zbog protivljenja Zorana Milanovića. Ako ne iskažemo solidarnost Ukrajini, u ovom kontekstu ispadamo kao onaj saveznik u okviru NATO-a koji ima rezerve pomoći Ukrajini", rekao je Plenković.
Petrović o samitu u Bruxellesu
Samit u Bruxellesu prati Ivana Petrović, urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV, koja je objasnila kakva je pozicija Plenkovića po pitanju pregovora Srbije i Crne Gore oko ulaska u Europsku uniju.
"Ona je definirana prije nekoliko dana na sastanku predstavnika zemalja članica. Hrvatska je s još sedam zemalja članica blokirala Srbiji otvaranje pregovara u klasteru 3, koji sadrži osam pregovaračkih poglavalja", objasnila je Petrović.
To znači da Srbija zasad neće moći otvoriti poglavlja koja se tiču konkurentnosti i socijalne inkluzivnosti.
"Od Srbije je također zatraženo da u razumnom roku, do kraja prosinca, pošalje svoja pregovaračka stajališta za dva od osam tih pregovaračkih poglavlja. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je vrlo kratak, što je za njega neobično, i rekao da će Srbija to učiniti i da će se tih osam poglavlja otvoriti u siječnju", napomenula je Petrović.
Međutim, nastavila je, raspoloženje u Bruxellesu ne ide mu u prilog.
"Dovoljno je bilo samo čuti izjavu nizozemskog ministra vanjskih poslova, koji je rekao da će njegova zemlja stalno blokirati pristupni proces Srbije – što zbog vladavine prava, što zbog odnosa prema Kosovu. Također se neslužbeno doznaje da su Nijemci uložili posebnu izjavu koja se tiče vladavine prava i u kojoj traže da se istraži slučaj Banjska", objasnila je.
Što se tiče Crne Gore, Hrvatska joj je blokirala jedno poglavlje.
"Ona je, s obzirom na svoju protueuropsku vlast, po meni i dobro prošla. Od četiri poglavlja uspjela je zatvoriti tri, a četvrto je blokirala Hrvatska. Ono se tiče zajedničke vanjske i sigurnosne politike", rekla je Petrović.
"Vidjeli smo u priopćenju crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića da se on sastao s premijerom Plenkovićem, ali premijer tome nije pridao nikakvu važnost niti je o tome govorio kada je davao izjave. Tako da će ovako ostati do daljnjega što se tiče Crne Gore, koja inače računa da bi 2026. mogla završiti pregovore, a 2028. ući u Europsku uniju", zaključila je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
