Europske zemlje raspravljaju o slanju trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma s obzirom na to da je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da neće slati američke trupe na teren da bi osigurao sigurnost, navode dužnosnici i diplomati.
Pregovori, koje vodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, još su u ranoj fazi, ali već su otkrili nesuglasice oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o mudrosti otvaranja te teme, izvijestio je Reuters.
S obzirom na to da je Ukrajina u lošijem položaju u ratu, europski čelnici žele izbjeći stvaranje dojma da ruski predsjednik Vladimir Putin može očekivati da će zadržati teritorijalne dobitke s bojišta i da vjeruju da je došlo vrijeme za pregovore. Inzistiraju na tome da su usmjereni na povećanje vojne i ekonomske pomoći Ukrajini i ne vide nikakve znakove da je Putin spreman na pregovore.
Međutim, neki dužnosnici iza kulisa razmatraju kako bi europske zemlje mogle pružiti sigurnosne garancije Ukrajini, uključujući pomoću više desetaka tisuća vojnika na ukrajinskom tlu.
Takve bi snage povećale rizik od izravnog sukoba s Rusijom i opteretile europske vojske, čije su vojne zalihe smanjene donacijama Ukrajini, a koje se inače uvelike oslanjaju na američku podršku za veće misije.
No Trump je isključio mogućnost da američke trupe sudjeluju u održavanju prekida vatre i inzistirao da će Europljani biti ti koji će odigrati tu ulogu. To bi moglo značiti da će Europljani biti raspoređeni u Ukrajinu, bilo da Ukrajina dobije sigurnosnu garanciju pridruživanjem NATO-u – što ona priželjkuje – ili bilateralnim jamstvima.
Vojnici iz velikih europskih zemalja poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Britanije mogli bi činiti glavninu snaga, kažu dužnosnici.
Zelenski kaže da je razgovarao s Macronom o mogućem raspoređivanju vojnika
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da je razgovarao s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom o njegovu prijedlogu o raspoređivanju vojnika u Ukrajini kao načinu da se postigne stabilan mir.
"Dijelimo zajedničku viziju: pouzdana jamstva ključna su za mir koji se doista može postići", napisao je na X-u Zelenskij koji se nalazi u Bruxellesu na sastancima s čelnicima NATO-a i europskim vođama.
"Nastavili smo raditi na inicijativi predsjednika Macrona o prisutnosti snaga u Ukrajini koje bi mogle pridonijeti stabilizaciji puta ka miru."
Macron je prvi put predložio takvo raspoređivanje u veljači.
Reakcija na Macronov prijedlog
Nakon razgovora s Macronom prošli tjedan poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Varšava nema planove pridružiti se takvoj snazi.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je u ponedjeljak da bi Berlin vjerojatno imao ulogu u osiguravanju prekida vatre, ali da je još uvijek prerano reći kakva bi snaga bila potrebna.
Procjene broja vojnika
Vojnike u Ukrajini mogla bi poslati koalicija formirana od pet do osam zemalja, rekao je ukrajinski dužnosnik upućen u dio tih rasprava. Analitičari i dužnosnici dali su različite procjene broja vojnika, naglašavajući da će mnogo toga ovisiti o njezinoj preciznoj misiji. Neki analitičari sugeriraju da bi oko 40.000 vojnika moglo biti izvedivo.
Prema rotacijskom sustavu, u kojem bi jedinice bile pripremljene za raspoređivanje i obnavljanje nakon raspoređivanja, oko 100.000 vojnika moglo bi biti uključeno u misiju u bilo kojem trenutku, rekao je Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni strateg, koji sada radi na Međunarodnom institutu za strateške studije.
"To će sigurno ozbiljno opteretiti europske kopnene snage", rekao je.
Europski sigurnosni dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, također je rekao da bi moglo biti potrebno čak 100.000 vojnika. Gady je rekao da bi to moglo biti moguće ako neke europske zemlje smanje broj vojnika u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu.
Europljani bi također vjerojatno morali uvjeriti Sjedinjene Američke Države da se na neki način uključe, barem s obavještajnim i drugim operativnim pomoćima, smatraju analitičari, ali postoje mnoga ključna pitanja koja ostaju nejasna.
"Što bi se dogodilo ako bi europski vojnik bio pogođen?" pitao je francuski vojni dužnosnik.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Eskalacija sukoba na Bliskom istokuSAD napao Iran. Uslijedila strašna odmazda. Što je iduće? "Prijeđene su sve crvene linije"
-
"Razbijači bunkera"Pogledajte čime je Trump napao Iran: Svaki od njih košta dvije milijarde dolara i probija sve pred sobom
-
Iranski medijiIran prije američkih napada povukao važan potez: Pogledajte što su učinili
