Irački premijer Nuri al-Maliki vodi u šijitskim područjima, a njegov protivnik Ijad Alavi u sunitskima, javljaju u ponedjeljak agencije prve procjene rezultata nedjeljnih iračkih parlamentarnih izbora, na koje je izišlo preko 60 posto birača unatoč napadima islamista s 38 mrtvih i više od stotinu ranjenih.
Izborno povjerenstvo objavit će podatke o odzivu birača kasnije u ponedjeljak, no procjenjuje se da je odziv bio između 60 i 68 posto usprkos granatiranju i bombaškim napadima kojima su islamski teroristi ubili 38, a ranili 110 ljudi, prenosi njemačka agencija dpa. Središnje izborno povjerenstvo u četvrtak će objaviti djelomične rezultate, a konačne 18. ožujka kada isteknu rokovi žalbe, javlja AFP. Rezultati u glavnome gradu Bagdadu (68 mjesta), odredit će pobjednika, prenosi francuska agencija. Najjača stranka, Koalicija pravne države premijera Nurija al-Malikija tvrdi da će pobijediti u Bagdadu te na šijitskome jugu, a prvi rezultati dobiveni od lokalnih čelnika to i potvrđuju. Prema njima je Malikijeva koalicija dobila najviše glasova u devet šijitskih pokrajina na jugu zemlje.
Vezani članci
Na drugom su mjestu islamističke stranke okupljene u Irački nacionalni savez (INA), u kojemu je i Vrhovno islamsko iračko vijeće (ISCI) te pristaše radikalnog vođe Moktade Sadra. Irački blok bivšeg premijera Ijada Alavija vodi u četiri uglavnom sunitske pokrajine (Anbar, Salahedin, Ninive i Dijala) i na trećem je mjestu, prema procjenama. Alavijeva lista uživa potporu manjinskih sunita nepovjerljivih prema Malikijevoj šijitskoj vladi, objašnjavaju agencije.
U parlamentu je 119 mjesta za zastupnike iz devet šijitskih pokrajina te 70 za regije gdje su suniti većina. U iračkom Kurdistanu nova stranka, reformistička lista Goran, navodno je osvojila mnogo glasova i mogla bi oslabjeti pozicije dviju vodećih stranaka - Patriotske unije Kurdistana (PUK) koju vodi predsjednik Džalal Talabani, te Kurdistanske demokratske stranke Masuda Barzanija. Kurdi su u prošlosti bili ujedinjeni i utjecali na formiranje središnje vlasti u Bagdadu.
Odziv sunita, manjinskih u Iraku, koji su parlamentarne izbore 2005. bojkotirali, pokazat će jesu li sada spremni sudjelovati u izgradnji iračke demokracije, piše Reuters. Dodaje da su se mnogi suniti osjetili pogođenima kada je tijelo zaduženo za registraciju izbornih kandidata, u kojem šijiti vode glavnu riječ, odbilo 500 sunitskih kandidata, među njima i jednog visokog političara. Islamska zajednica sunita, koji su imali prevlast u doba iračkog diktatora Sadama Huseina (sunita), osjećala se podzastupljena u dosadašnjem sazivu iračkog parlamenta.
Pregovori o formiranju vlasti potrajat će i bit će mukotrpni, jer se čini da nijedna stranka nije osvojila većinu da bi mogla dominirati parlamentom od 325 mjesta. Parlamentarni izbori održani u nedjelju trebaju potvrditi da je iračka demokracija počela hvatati korijenje i da Sjedinjene Države mogu svoju vojnu prisutnost svesti na 50.000 vojnika i do kraja kolovoza povući svoje borbene vojnike. (Hina)
Pravila objave komentara