Guardian: Hrvati bi mogli suditi parlamentarnom kapitalizmu

'22 godine nakon proglašenja nezavisnosti i prvih parlamentarnih izbora, nakon ekstatičnih obećanja o prosperitetu i slobodi Hrvatska se našla usred vala masovnih prosvjeda uz prognoze za rast nezaposlenosti u ožujku na 20 posto', piše autor članka.

Pročitajte i ovo Komentirala i odnos s Rusijom Predsjednica za britanski Guardian: "Ekstremna desnica u Hrvatskoj je izuzetak, a ne pravilo" Povukli paralelu Ugledni Guardian usporedio javna samoubojstva Praljka i poznatog nacističkog zločinca

tri vijesti o kojima se priča Drama u BiH Amina (18) pobjegla od muža, našli je promrzlu, golu i bosu: "Spasila je živu glavu" brutalna likvidacija Horor u susjedstvu: Vođu kartela i bivšeg nogometaša našli izrešetanog, do pola zakopanog u snijegu Prijetnja sigurnosti Europska zemlja priprema stanovnike za rat, poslane upute: "Ako čujete eksploziju..."

'Ne mogu si priuštiti hranu i odjeću za obitelj', '20 godina je dovoljno, moraju otići', poruke su sa hrvatskih ulica, istaknuo je autor koji je spomenuo i da prosvjedi nemaju službenog organizatora.

>> VIDEO: Održan najkraći i najtiši antivladin prosvjed dosad

Na prvom prosvjedu održanom 22. veljače pojavilo se oko 200 ljudi, a tijekom vremena ih je bilo i između 8.000 i 10.000. Na meti su im banke, javna televizija, politčke stranke i čelni političari ispred čijih su domova prosvjedovali, piše The Guardian.

Autor članka rekao je da se starije generacije osjećaju prevareno, a da mladi ne vide perspektivu. Posao se lako gubi, a teško pronađe. Čak i prosječna hrana za europske standarde, poput sira, mesa i voća sve više i više postaju luksuz za sve veći broj ljudi. Mnogi se bore da obrazuju svju u djecu na fakultetu, stoji u članku.

Pozadina prosvjeda je 20 godina pada ekonomije. 'To se dogodilo uvođenjem ekonomskih reformi otvaranja tržišta 1989. i ratom koji je urušio cijelu zemlju kao i njezinu industriju', piše. Autor se dotaknuo i bivšeg premijera Ive Sanadera koji se nalazi u austrijskom zatvoru i koji čeka suđenje za aferu Hypo. Spomenule su se i velike afere koje su rezultirale brojnim uhićenjima bivših ministara i direktora.

'Nadajući se da će to zadovoljiti i dužnosnike Europske unije i narod, postigli su suprotno - rašireno mišljenje da je vlada HDZ-a previše sudjelovala u korupciji da bi bila sposobna boriti se s njom. S obzirom da SDP, najveća opozicijska stranka, nije uspjela ništa poduzeti nije iznenađujuće što su prosvjednici zastave stranaka, zajedno sa zastavom EU-a, potrgali ili zapalili', rekao je autor.

On spominje i raskol među prosvjednicima, one protiv kapitalizma, privatizacije i EU-a te za direktnu demokraciju i socijalno blagostanje. 'Oni su trenutno u manjini, ali pretpostavljam da će njihov broj rasti', rekao je. 'No, političke promjene je vrlo teško predvidjeti. Tko je očekivao tako brzi pad istočnoeuropskog socijalizma? Tko je očekivao vojnu opsadu u srcu Europe kada su Sarajevo i Bosna ostavljeni da iskrvare u agoniji 90-ih godina', piše autor.

'Ipak vjerojatnost nije kriterij po kojem bi se trebali osuđivati protekli događaji. Ali kolektivna volja ljudi i njihova sposobnost da promijene stranice povijesti jest. Nedavni događaji u Tunisu i Egiptu podsjetili su nas na to. Međutim, postoji značajna razlika. Nije autoritarni režim, već parlamentarni kapitalizam taj kojem bi ljudi u Hrvatskoj mogli suditi. Prosvjedi se nastavljaju', zaključio je autor.