Šešelj je, naime, tada dva tjedna prije početka suđenja započeo štrajk glađu tražeći da se brani sam i da mu se osigura financiranje obrane, a raspravno vijeće na to je odgovorilo odlukom da mu trajno nametne branitelje po službenoj dužnosti, ocjenjujući da Šešeljevo ponašanje predstavlja značajno ometanje sudskog postupka.
U prosincu, nakon što je postalo očigledno da je Šešelj ugrozio svoje zdravlje ustrajavanjem na jednomjesečnom štrajku glađu, Žalbeno vijeće poništilo je i početak suđenja i niz odluka donesenih uoči početka suđenja uključivši i odluku da mu se nametne branitelj te uvodne riječi tužiteljstva.
Prije godinu dana haško je tužiteljstvo u uvodnim riječima poručilo da je Šešelj, zajedno s drugim sudionicima zajedničkog zločinačkog pothvata, pokušao ostvariti cilj uspostave nove homogene srpske države na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz rašireni progon, provođen pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine nesrpskog stanovništva.
Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom
Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon nesrpskog stanovništva ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage.
Tužiteljstvo je tada argumentirajući tezu da je optuženi bio majstor političke manipulacije iskoristilo svjedočenje samog Šešelja koji je to, na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, priznao unatoč upozorenjima sudaca da se samooptužuje.
Vođa srpskih radikala, po optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice, navodi se u optužnici. Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u studenom 1991. Prema optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.
Šešelj je 6. svibnja 1992. u govoru u vojvođanskom mjestu Hrtkovci pozvao na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih Hrvata koji su prema njemu trebali otići u Hrvatsku. Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je započela kampanja etničkog čišćenja Hrvata i tijekom sljedeća tri mjeseca mnogi su nesrbi zlostavljani i prisiljeni prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi.
Ovo je prva optužnica koju je ICTY podigao za zločine počinjene na području Vojvodine.
Samo suđenje Šešelju trebalo bi trajati više od godinu dana, a odvijat će se u nešto laganijem ritmu - tri dana tjedno kako bi Šešelj imao vremena za pripreme.
Tužiteljstvo će održati uvodne riječi 7. studenoga, a prve od oko 100 svjedoka izvest će 4. prosinca. Šešelj će, prema najavi, dati 8. studenoga izjavu optuženog jer se odrekao prava da iznese uvodnu riječ odmah nakon tužitelja, već će to učiniti na početku izvođenja dokaza obrane. Šešelj će, umjesto u klupi za optužene, sjediti u klupi rezerviranoj za odvjetnike optuženih jer je tražio da se pred svjedocima i publikom stvori "vizualni dojam ravnopravnosti s tužiteljima".
Pitanje financiranja obrane još nije riješeno jer Šešelj odbija
podnijeti izvještaj o svom imovinskom stanju koji je preduvjet da ICTY financira obranu. Po Šešeljevoj procjeni troškovi njegova pravnog tima premašili su 6,4 milijuna dolara.
Šešelj je tijekom haškog pritvora najavljivao da će se braniti
'raskrinkavanjem' uloge Vatikana, SAD-a, Francuske i Velike Britanije na čelu s Billom Clintonom, Jacquesom Chiracom i Tonyjem Blairom, predsjednicima RH i BiH Franjom Tuđmanom i Alijom Izetbegovićem u zavjeri čija je i on žrtva.
Protekle godine pritvora Šešelj, redoviti profesor prava na
beogradskom sveučilištu, iskoristio je da zatrpa Haški sud stotinama rukom pisanih podnesaka na ćirilici, od kojih su neki imali i stotine stranica, a sve u borbi za dostavu dokumenata na srpskom jeziku i na papiru, a ne u elektronskoj formi te za pravo da se brani sam i da mu Haški sud plaća obranu.
Šešelj je u pritvoru ICTY-a od dobrovoljne predaje 24. veljače 2004. godine.
