Kit pronađen u šumi (Foto: Twitter/Bicho D\'água)
Kit pronađen u šumi (Foto: Twitter/Bicho D\'água) Foto: Twitter/Bicho D\'água

Brazilski stručnjaci šokirani su otkrićem pronađenim usred šume.


Truplo 8-metarskog grbavog kita teškog 10 tona otkriven je u petak u šumama sjevernog Brazila, priopćili su biolozi s Instituta Bicho D’agua. Nasukani kit, za kojeg se vjeruje da je star samo godinu dana, pronađen je na velikom riječnom otoku otoku Marajo, na ušću rijeke Amazone.

Vezani članci Nove snimke kita kod Šolte (Snimili: Marin Nožina, Ante Copić) Apel Instituta Plavi svijet: "Pomozite nam pronaći velikog kita u Velebitskom kanalu!" Kit u Malostonskom zaljevu Prekrasan prizor u Malostonskom zaljevu: U moru snimljen kit dugačak 12 metara, oduševio sve koji su ga vidjeli

Vjeruje se da je kit na kopno je bačen za vrijeme snažne oluje na tom području. Nije jasno kako se dogodilo da kit dopliva toliko blizu obale kao ni kako je završio 15 metara duboko u šumi.

 

Tijekom vikenda, mjesto pronalaska kita posjetila je skupina znanstvenika koji su pokušali otkriti uzrok smrti, piše IFL Science.

U tijeku je uzimanje uzoraka iz trupla kako bi se stekao uvid u ovu čudnu pojavu. Na kraju bi kit trebao biti zakopan. Priopćeno je kako je dug 11 metara pronađen praćenjem ptica grabljivica koje su tražile hranu.

Ugrožena vrsta

Grbavi kitovi mogu narasti do 16 metara. Prema posljednjim podacima biologa radi se o ugroženoj vrsti. Znanstvenici smatraju da grbavi kitovi žive u sjevernom Pacifiku, sjevernom Atlantiku i vodama južne hemisfere, no postoje brojne podvrste i svaka od njih se nastanjuje u drugim vodama.

Godišnje migriraju desecima tisuća kilometara, hrane se u sjevernim vodama prije nego se presele u toplije krajeve kako bi se razmnožili. Kit pronađen u amazonskom području je vrlo rijetka pojava u ovo doba godine. Biolozi vjeruju da se odvojio od svoje majke na putu prema južnim krajevima i naposljetku uginuo od stresa.

Znanstvenici smatraju da nasukavanje kitova može prouzročiti veliko nevrijeme i oluje, bolest ali sonari s brodova koji im svojim frekvencijama poremete njihov unutranji kompas. Nedavna istraživanja dokazala su da kitovi od brodskih sonara postaju uznemireni i mijenjaju svoje uobičajene obrasce kretanja kroz oceane. To može rezultirati nakupljanjem dušika u njihovoj krvi i bolesti koja se može usporediti s dekompresijskom bolesti kod čovjeka.