Predsjednik Milanović govor je započeo rekavši da je danas, možda nego ikada prije, važno raditi na multilateralnoj suradnji te da Ujedinjeni narodi u tome igra najvažniju ulogu.
"U ovom trenutku povijesti nam je iznad svega potrebna nada. Nasilje, siromaštvo i glad ponovno rastu", rekao je predsjednik Milanović.
Dodao da više ne možemo ignorirati klimatske promjene i da je sve učestalije migracije stvaraju brojne razmirice.
"Istovremeno, populisti i dezinformacijske kampanje ignoriraju činjenice, što na uznemirujući način može poljuljati povjerenje javnosti u znanost i u medije. Međutim, mi ne možemo, ne smijemo i nadam se da nećemo popustiti", rekao je Milanović.
"Naša je dužnost, kao globalnih vođa, da zadobijemo povjerenje ljudi i da im damo nadu. Multilateralizam, međunarodna solidarnost i suradnja imaju malo alternativa, ako ih uopće imaju. To je razuman put racionalnih ljudi", dodao je.
Pročitajte i ovo
U tom je kontekstu rekao da želi ponovno naglasiti hrvatsku predanost u borbi s mnogim izazovima današnjice.
"To uključuje klimatske promjene, solidarnost u vremenima krize, zaštita ljudskih prava, očuvanje međunarodnog prava, promoviranje obrazovanja i osnaživanje žena, mirno rješavanje sukoba, borba s organiziranim kriminalom, korupcijom i terorizmom", rekao je.
Pitanje odnosa sa Srbijom i BiH
Predsjednik je spomenuo i pitanje hrvatskih jugoistočnih susjeda. Rekao da Hrvatska ima interes u prosperitetu tih zemalja, zbog čega je jedan od najvećih zagovaratelja njihova ulaska u EU te su demokratska transformacija i vladavina prava ključni za ostvarenje tog cilja.
"Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne", rekao je Milanović.
"Nažalost, narativi u Bosni i Hercegovini često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma", dodao je.
Pročitajte i ovo
Također je rekao da Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata.
"To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica", rekao je.
-
Počinju ispitivanja odgovornihŠokantna ispovijest inženjera koji je radio na nadstrešnici: "Nije istina što kaže ministar, slao sam dopise kad sam ovo vidio u betonu..."
-
Dan žalostiGrađevinski inženjer objasnio zašto se srušila nadstrešnica u Novom Sadu: "Zato je panika"
-
"Grozno se osjeća"VIDEO Otkriveno tko je muškarac koji je ustao s klupe tri sekunde prije katastrofe
