Koji su najveći klimatski izazovi - svijet je ušao u "crveno" - što to znači za nas ljude i prirodu koju koristimo?
To znači da je atmosfera bila izložena "dopingu", zbog čega svjedočimo sve češćim i sve jačim vremenskim ekstremima. Globalno zagrijavanje utječe na svaku regiju na Zemlji, a mnoge promjene već sada postaju nepovratne.
Autori Izvješća IPCC-a navode da je od 1970. globalna temperatura rasla brže nego u bilo kojem drugom 50-godišnjem razdoblju u posljednjih 2000 godina.
Kao što mnogi znaju, Pariški klimatski sporazum postavio je za cilj u ovom stoljeću zadržati porast globalne temperature znatno ispod 2 Celzijeva stupnja ili barem ne iznad 1,5.
Mjerenja, međutim, nedvojbeno pokazuju da je taj porast već sada 1,1 stupanj, a prema svim scenarijima globalna će temperatura dosegnuti 1,5 stupnja već do 2040. godine.
To je zaista zapanjujuće. Za laika jedan stupanj ne znači puno.
Atmosfera je vrlo složen sustav, baš kao i naše tijelo. U tim je sustavima temperatura indikator procesa koji se u njima zbivaju. Kad temperatura u našem tijelu poraste za jedan stupanj mi smo bolesni. Kad su to 2,3 ili čak 4 stupnja mi smo ozbiljno bolesti, a ugrožen nam je i život.
Klimatski izazovi vrlo su zabrinjavajući, opasni pa čak i katastrofični. Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene od 1850. godine.
Što to znači?
Vrlo je vjerojatno da će jedna od četiri naredne godine postati najtoplija u povijesti mjerenja. Obilne oborine koje su se događale jednom u 10 godina sada se javljaju 30 posto češće.
Usred Europe ove smo godine vidjeli rušilačku snagu poplava i tornada za koje smo do sada mislili da su od nas na sigurnoj udaljenosti na nekim drugim kontinentima.
Suše koje su se mogle dogoditi samo jednom u desetak godina sada se događaju 70 posto češće. Svjedoci smo katastrofalnih šumskih požara, koji su sve prisutniji i sjeverno od Artičkog kruga - na Aljasci i u Sibiru.
Prije manje od mjesec dana na najvišoj točki ledenog pokrova Grenlanda - na više od 3000 metara- padala je kiša vjerojatno prvi put. To rječito govori o uzrocima topljenja ledenjaka i podizanju razine mora.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Ekstremno plavljenje mora koji se događa jednom u stoljeću počet će se događati jednom u godini. Ključni sustav strujanja u Atlantskom oceanu koji presudno utječe na temperaturu, ne samo na sjevernoj hemisferi već i globalno, pokazuje znakove nestabilnosti. Oceani će se nastaviti zagrijavati i postat će sve kiseliji što je između ostalog pogubno za bioraznolikost.
Narušava se proizvodnja hrane i opskrba pitkom vodom što slabi ekonomski potencijal svih zemalja, stvara ekonomske i političke nestabilnosti, migracije pa i ratove.
Kako se prilagoditi klimatskim promjenama, što bi svatko od nas mogao već danas napraviti?
Svakako valja sve djelatnosti osjetljive na vrijeme i klimu u strateškim i operativnim planovima pripremiti na nastale i, posebno, buduće klimatske promjene. To se osobito odnosi na proizvodnju hrane i opskrbu pitkom vodom.
Također se mora smanjiti ranjivost, i povećati otpornost na vremenske, hidrološke, ekološke i biološke opasne pojave i katastrofe. Tu je ključno pravodobno informiranje i učinkovit sustav ranih najava i upozorenja. Posebno je važna uspostava odgovarajuće komunikacije između nacionalne meteorološke i hidrološke službe, civilne zaštite, medija i javnosti.
