Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prije točno godinu dana, 23. studenoga 2006., u Londonu je umro bivši ruski špijun Aleksandar Litvinenko od trovanja radioaktivnim polonijem-210, a njegova obitelj obilježila je u petak godišnjicu njegove smrti pozivom da odgovorni za ubojstvo budu kažnjeni, javljaju svjetski mediji.


Slučaj Litvinenko izazvao je veliki interes u Britaniji, Rusiji i
cijelom svijetu, ali ni godinu dana nakon njegove smrti nisu nađeni mnogi odgovori niti su počinitelji kažnjeni.

Vezani članci Jelena Veljača i Nataša Janjić Medančić Javno poticanje na nasilje i mržnju? Hrvatska komora socijalnih radnika tuži dvije glumice, oglasila se Nataša Janjić Medančić Slika nije dostupna Tužba Naomi Campbell ugrozila slobodu izražavanja

Odvjetnica obitelji Louise Christian izjavila je da je podnijela
tužbu Europskom sudu za ljudska prava u kojoj optužuje Rusiju za umiješanost u trovanje Litvinenka kao i za neuspjeh u provođenju istrage.

Ako se suci slože s ovom pritužbom na račun Moskve, najgora sankcija koja joj se može dogoditi je izbacivanje iz Vijeća Europe. Međutim, niti jedna članica nije izbačena nakon što je izgubila slučaj pred sudom u Strasbourgu otkad je organizacija osnovana 1949.

Litvinenkov otac Walter (68) rekao je da su za smrt njegova sina odgovorni ruski predsjednik Vladimir Putin i "Lubjanka" - moskovsko sjedište bivšeg KGB-a, a sada FSB-a.

- Više sam nego 100 posto siguran da je mog sina ubio ruski
predsjednik. Putin je dao naredbu i to je bila specijalna operacija.

Britansko tužiteljstvo optužilo je Andreja Lugovoja, također bivšeg ruskog špijuna, za ubojstvo Litvinenka. Lugovoj je ponovno opovrgnuo da je ubio Litvinenka u svom intervjuu za Reuters u četvrtak. 

- Britanske obavještajne službe su iza toga, ustvrdio je. 

Prema njegovim riječima, Litvinenko je radio za MI6, a pokušao je i njega vrbovati za informatora. Britanija odbacuje te navode.

Litvinenko se teško razbolio nakon poslovnog sastanka s Lugovojem i još nekim poslovnim ljudima, 1. studenoga prošle godine u jednom londonskom hotelu. Tri tjedna kasnije je umro. Tijekom ta tri tjedna 43-godišnji Litvinenko naočigled je propadao. Izgubio je kosu, koža mu je požutjela i otkazali su mu svi organi. Umro je u agoniji.

Taj slučaj je jako naštetio odnosima Velike Britanije i Rusije.
Britanija traži izručenje Lugovoja, nalog za njegovo uhićenje i dalje je aktivan, ali Moskva to odbija pozivajući se na odredbe ruskog Ustava koji brani izručenje ruskih državljana. Moskva je također snažno odbacila bilo kakvu umiješanost u njegovu smrt.

London je odgovorio protjerivanjem četiri ruska diplomata u srpnju, a Moskva je uzvratila istom mjerom protjeravši četiri britanska diplomata.

Lugovoj je pak kandidat na predstojećim ruskim parlamentarnim izborima 2. prosinca na listi nacionalističke Liberalno demokratske stranke, koju je Walter Litvinenko nazvao dijelom "troglavog čudovišta" zajedno s Jedinstvenom Rusijom i Pravednom Rusijom.

- Oni žele osvojiti vlast, zgrabiti Rusiju za vrat koristeći naivnost ruskog naroda.

Litvinenko je prije smrti napisao pismo u kojem optužuje Kremlj za svoju smrt. To će pismo u petak pročitati njegov otac, udovica Marina, ruski poslovni čovjek u egzilu Boris Berezovski i bivši glasnogovornik Alex Goldfarb ispred londonske bolnice u kojoj je umro.

Litvinenko, koji je pobjegao u Britaniju 2000. gdje je dobio
politički azil, koautor je knjige u kojoj optužuje svoje bivše kolege u FSB-u za umiješanost u niz smrtonosnih bombaških napada 1999. 

U tjednima prije svoje smrti istraživao je ubojstvo još jedne oštre kritičarke Kremlja, novinarke Ane Politkovskaje.