Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon godinu i pol teških pregovora i 4.000 podnesenih amandmana, Europski je parlament podržao jačanje propisa o zaštiti podataka, što se ponajprije odnosi na internet.


Europski zastupnici podržali su nakon 18 mjeseci teških pregovora jačanje europskih propisa o zaštiti podataka, uključujući planove da se tvrtke kao što su Yahoo!, Facebook ili Google može kazniti sa 100 milijuna eura ako prekrše pravila.

Vezani članci Martna Bolšec Oblak objašnjava funkcije i ovlasti unutar EU (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Utječu na živote 500 milijuna Europljana: Evo koje su ovlasti šefova najvažnijih europskih tijela Slika nije dostupna Barroso: Privatnost je temeljno pravo, znamo što je totalitarizam

Glasovanje Odbora za građanske slobode u ponedjeljak otvara put za pregovore s državama članicama i Europskom komisijom o tim planovima, prvoj reviziji europske direktive o zaštiti podataka iz 1995., prije raširene uporabe interneta.

>> Pogledajte kako vas Google prati na internetu!

'Europski parlament dao je punu potporu snažnom i jedinstvenom europskom zakonu o zaštiti podataka koji će smanjiti troškove tvrtkama i povećati zaštitu naših građana - jedan kontinent, jedan zakon', kazala je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding.

U zakonskom prijedlogu objavljenom početkom 2012. godine Komisija je predložila kaznu od najviše dva posto ukupnih prihoda tvrtki koje krše europska pravila te da bi potrošači trebali imati 'pravo na zaborav', odnosno da bi s interneta trebali moći ukloniti sve svoje digitalne tragove.

Parlamentarni odbor uložio je gotovo 4.000 amandmana na prvotni plan, uključujući povećanje kazne na pet posto ukupnog godišnjeg prihoda tvrtke ili 100 milijuna eura, ovisno o tome što je veće.

'Pravo na zaborav' promijenjeno je u 'pravo na brisanje', što se smatra realnijim. Dužnosnici objašnjavaju da je to bilo potrebno jer se u konzultacijama s tehnološkim tvrtkama pokazalo da bi bilo nemoguće u cijelosti ukloniti nečije tragove s interneta. Ljudima ne bi trebalo obećati nešto što se ne može izvesti, kazali su.

'Korist se procjenjuje na 2,3 milijarda eura na godinu', ističe Komisija.

Parlament, sukladno Komisijinu prijedlogu, želi uvesti i stroža pravila o razmjeni podataka i njihovu prosljeđivanju trećim državama.

Ako SAD, primjerice, želi pristup informaciji u posjedu Googlea ili Yahoo!-a o nekom europskom građaninu koja je prikupljena u Europi, tvrtka će morati prvo zatražiti odobrenje nacionalne vlasti za zaštitu podataka te o tom zahtjevu obavijestiti osobu o kojoj je riječ.

To bi trebalo ublažiti veliku zabrinutost u Europi zbog otkrića da američke obavještajne službe masovno špijuniraju elektroničke komunikacije u Europi i svijetu.

Pregovori europskih institucija o zakonskom paketu o zaštiti podataka počet će do kraja ove godine ili početkom iduće. Pitanje će se naći i na dnevnom redu summita EU u četvrtak i petak u Bruxellesu. Paket bi trebao biti dogovoren do svibnja, kada se održavaju izbori za novi Europski parlament, no to možda neće biti moguće. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook