"Euroskupina primjećuje da, na temelju procjene Komisije, postoji opasnost da nacrti proračunskih planova Belgije, Finske, Francuske i Hrvatske nisu u skladu s fiskalnom preporukom Vijeća", kaže se u izjavi euroskupine, foruma koji okuplja ministre financija država članica eurozone.
"Euroskupina poziva te države članice da pravodobno i prema potrebi razmotre poduzimanje radnji za rješavanje rizika koje je utvrdila Komisija kako bi osigurale da je fiskalna politika u skladu s preporukama koje je donijelo Vijeće", dodaje se u izjavi.
Europska komisija 21. studenoga predstavila je jesenski paket Europskog semestra, kojim se pokreće godišnji ciklus koordinacije gospodarskog upravljanja u EU-u.
Paket uključuje niz dokumenata: Godišnji pregled rasta kojim se vladama članica EU-a upućuju političke smjernice za sljedeću godinu, Izvješće o mehanizmu upozoravanja koje ukazuje na moguće gospodarske neravnoteže u državama članicama i kojim se pokreće godišnji postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže, Zajedničko izvješće o zapošljavanju, Preporuke za europodručje i mišljenje o nacrtima proračunskih planova za zemlje europodručja.
Komisija je tada ocijenila da postoji rizik da nacrt hrvatskog proračunskog plana ne bude u skladu s preporukama Vijeća EU-a zbog brzog rasta neto nacionalno financiranih primarnih rashoda i zbog toga što nisu počele postupno smanjivati mjere potpore uvedene zbog visokih cijena energije.
"Hrvatska je zemlja u kojoj smo doista otkrili da je rast neto nacionalno financiranih primarnih rashoda doista iznad onoga što je preporučeno i da ti rashodi rastu prilično brzo", rekao je dužnosnik EK-a.
Pročitajte i ovo
analiza prijedloga mirovinske reforme
Opasnost kakve nema nigdje u svijetu ili inovacija Hrvatske koja će povećati mirovine? "Neki su prijedlozi promjena prošli ispod radara..."
Dodao je da u Hrvatskoj ukupna fiskalna situacija nije tako loša i da je pozitivno to što javna ulaganja, podržana iz Mehanizma za oporavak i otpornost, prilično brzo rastu.
Prema preporukama Vijeća EU-a iz srpnja ove godine, od država europodručja traži se da vode opreznu fiskalnu politiku, naročito ograničavanjem nominalnog rasta nacionalno financiranih neto primarnih rashoda u sljedećoj godini.
Sve države članice prema tim preporukama trebaju zadržati nacionalno financirane javne investicije i osigurati učinkovito povlačenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te iz drugih europskih fondova. Također po tim preporukama, sve članice trebaju što prije povlačiti mjere za potporu uvedene zbog visokih cijena energije.