Čelnici EU-a na jednodnevnom neformalnom summitu obvezali su se da će pomoći Libiji kako bi se zaustavio migrantski val koji preko te zemlje vodi u EU-u, a u drugom dijelu summita, bez nazočnosti britanske premijerke, razgovarali su o budućnosti EU-a i pripremama za summit u Rimu u povodu obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
"Europska unija je projekt u koji treba uložiti, treba realno sagledati okolnosti u kojima se danas nalazimo nakon Brexita, dolaska nove američke adminstracije, prijetnji terorizmom, migracijsko-izbjegličke krize", rekao je Andrej Plenković.
"Treba se vratiti temeljima, zajedničkim vrijednostima slobode, demokracije i mira, vladavine prava, gospodarskog rasta i razvoja. EU nije samo redistribucija proračunskih sredstava, koji su izrazito visoki kada je riječ o novim članicama kao Hrvatskoj, nego su to i zajedničke politike. Upravo na tom tragu mislim da je postignut dogovor da se u Rimu usvoji jedan tekst iza kojeg bi stale sve države članice i institucije u kojem bismo na jednom mjestu naglasili što smo dosad zajedno postigli i kojim putem želimo ići naprijed. Ta vrsta nove ambicije, novog narativa po mom je uvjerenju rezime današnjeg sastanka", rekao je Plenković.
Tijekom radnog ručka čelnici EU-a razgovarali su o odnosima sa Sjedinjenim Državama u svjetlu dolaska nove adminstracije predsjednika Donalda Trumpa.
Čelnici su istaknuli da ih brinu neke odluke i odnos američkog predsjednika Trumpa, ali nema protuameričkog osjećaja, izjavio je malteški premijer Jospeph Muscat, domaćin neformalnom summita.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je rekao da su transatlantski odnosi apsolutni prioriet jer su oni stup slobodnog svijeta.
Na novinarsko pitanje tko je veća opanost za EU - ruski predsjednik Vladimir Putin ili američki Donald Trump, Tusk je odgovorio da najveća prijetnja dolazi od europskog nejedinstva.
"Jedina prava prijetnja je to što nismo dovoljno jedinstveni, hrabri i dosljedni", rekao je Tusk. (Hina)
