Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Zašto da sami uništimo planet?

'Rat je zadnji potez kojeg bismo trebali planirati'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Iako smo se pripremili na sve moguće katastrofe, kako bi izbjegli veliki broj žrtava, znanstvenici upozoravaju da bi sljedeća erupcija vulkana mogla imati ozbiljnije posljedice od one prije 200 godina, mnogo ozbiljnije za budućnost planeta.

Erupcija vulkana Tambora najveća je erupcija koju je zabilježila moderna povijest. Erupcija nezapamćenih razmjera, u kojoj je u samo jednom danu stradalo oko 100 tisuća ljudi dogodila se prije točno 200 godina. Na mjestu na kojem se nalazi današnja Indonezija, erupcijom je proizveden oblak pepela koji se nadvio nabom nad milijun kvadratnih kilometara i u trenutku promijenio globalnu klimu.

Pročitajte i ovo Epicentar potresa na Havajima Muana Loa Najveći vulkan na svijetu pogodio potres, stanovnici uznemireni: "Jako nas je uzdrmalo. Zatresla su se sva stakla" Erupcija vulkana na Islandu Mnogi strahuju za budućnost VIDEO Satelitske snimke pokazuju kako se lava proširila po Islandu: "Mislim da je ovo kraj. Izgubili smo bitku"

TIMELAPSE VIDEO Ovako se budi vulkan

Veo sulfata kojeg je taj oblak ispustio u stratosferu utjecao je na hlađenje kontinenata. Tako je u samo godinu dana temperatura na Zemlji pala za gotovo 2 stupnja. Oblak pepela koji je vulkan izbacio širio se na zapad preko Indijskog oceana sve do bliskog istoka. Na nekim dijelovima, arheolozi su pronašli i do 6 metara debele naslage pepela. Znanstvenici su uspjeli izračunati visinu dima koji je izlazio iz vulkana, te zaključili da je ona iznosila 30 kilometara što je duplo više nego što je potrebno da bi se izazvala prirodna promjena globalne klime.

Promjene koje su se počele dešavati nakon erupcije Tamboure ponegdje su izazvale dugoročne posljedice, posljedice koje se osjećaju i nakon dvije stotine godina. Poljoprivredni kaos u Sjevernoj Americi, Europi i Kini samo je dio posljedica erupcije. Iako nas ostale prirodne katastrofe pogađaju više, znanstvenici upozoravaju kako su te posljedice daleko manje od posljedica erupcije vulkana. One su trenutne, a štete se mogu s vremenom popraviti, dok erupcija vulkana ima dugoročnije posljedice koje pak potom mogu utjecati na pojavu ostalih prirodnih katastrofa, piše Economist.

Katastrofe pogubne za ljudsku civilizaciju

Erupcija vulkana kao ova zabilježena prije 200 godina, mogla bi imati slične učinke, osim možda u broju žrtava. Iako smo se pripremili na sve moguće katastrofe, kako bi izbjegli veliki broj žrtava, znanstvenici upozoravaju da bi sljedeća erupcija vulkana mogla imati ozbiljnije posljedice od one prije 200 godina, mnogo ozbiljnije za budućnost planeta.

Erupcije zabilježene na području Indonezije kao što je bila erupcija Taupoa na Novom Zelandu, prije 26,5 tisuća godina ili pak erupcija Tobe u Indoneziji prije 75 tisuća godina bile su gotovo 100 puta jače i razornije od erupcije Tambora 1815. godine.

Područje koje je stradalo pod vulkanom Toba danas broji preko 2 milijuna stanovnika. Prema stručnjacima, klimatske promjene koje pogađaju Zemlju nakon erupcije vulkana nisu linearne s veličinom erupcije, no ukoliko bi se erupcija Tobe danas dogodila, njezine posljedice bile bi daleko veće i pogubnije nego je to bilo prije 75 tisuća godina. Gubici i bili nebrojivi.

Prije 200 godina promijenio je svijet - Sunce se nije moglo vidjeti, a Europu je poharala glad

Prema nekim istraživačima, upravo je ta erupcija bila pogubna za vrstu Homo sapiensa, kada je broj vrste sveden na iznimno malen broj. Prema nekim istraživanjima, na svijetu je ostalo 2.000 jedinki, od čega svega 500 žena, odnosno 40 odraslih parova sposobnih za daljnju reprodukciju.

Ostale prirodne katastrofe koje bi mogle naznačiti kraj postojanja čovjeka su asteroidi i kometi. Oni u jednakom obujmu mogu utjecati na promjenu slike prlaneta kakvoga danas poznajemo kao i na njegovu klimu. Pretpostavlja se da svakih milijun godina Zemlja doživi sudar s asteroidom promjera između 1 do 2 kilometara.

Veliki utjecaj na sliku Zemlje zasigurno je imao asteroid kojije pao prije 66 milijuna godina, na mjesto danas poznato kao Yucatan. Njegov promjer brojio je oko 10 kilometara, te je zasigurno najveći poznati asteroid koji je pogodio Zemlju. Upravo je pad asteroida bio zaslužan za izumiranje milijuna vrsta na Zemlji, a prepostavlja se da je od posljedica asteroide uginulo više od polovice Zemljinih vrsta.

Ono što smo naučili s asteroidima je činjenica da su iznimno rijetki te da ih možemo predvidjeti, što nam na neki način omogućuje da se pripremimo na posljedice. No, nije nemoguće da otkrijemo asteroid koji bi sutra mogao uništiti planet. Iako mnogi junaci akcijskih filmova savjetuju da ih uništimo nuklearnim oružjem, takvo što bi imalo iznimno štetne posljedice po sve nas. Najveći problem od svega bilo bi moguće pomicanje Zemlje s njezine putanje, što bi potom utjecalo na niz promjena. Izazvalo bi promjene s dalekosežnijim posljedicama od bilo kakvog pada asteroida ili erupcije vulkana.

No ne trabamo čekati velike prirodne katastrofe da bi ih mogli okriviti za strašne posljedice po klimi koje se dešavaju. Ljudski utjecaj na trenutne promjene daleko je veći od bilo kakve prirodne katastrofe. Prijetnja od izbijanja ratnih sukoba koja se posljednjih godina nadvila nad cijelim planetom, izazvala bi neslućene posljedice. Od posljedica nuklearnog rata stradalo bi više nego od bilo kakve erupcije ili asteroida, upozoravaju stručnjaci.

Ukoliko želimo uživati u blagodatima života na Zemlji koje nam pruža, rat je zadnji potez kojeg bismo trebali planirati. Zašto ne bismo ostavili Zemlju da strahuje od nenajavljanih erupcija vulkana ili pak udara asteroida? Zašto da svoj planet uništimo sami?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene