Europska središnja banka nenadano je u srijedu odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, čime je na grčku središnju banku prebacila teret financiranja grčkih banaka i izolirala Grčku, osim ako njezina nova ljevičarska vlada ne postigne dogovor sa svojim vjerovnicima.
Pročitajte i ovo
Neočekivana odluka ECB-a, koja znači da će grčka središnja banka morati osigurati desetke milijarda eura hitnih zajmova u tjednima koji dolaze, izazvana je time što mnogi u Frankfurtu smatraju da je nova grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći uvjetovanog reformama.
Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon što je novi grčki ministar financija Janis Varufakis nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem ustvrdio da će ECB "učiniti sve što je potrebno" kako bi pomogla državama članicama kao što je Grčka.
No dogodilo se upravo suprotno. Odluka ECB-a, za koju je bila potrebna potpora većine guvernera središnjih banaka eurozone, pokazuje da su planovi nove grčke vlade zaprepastili mnoge, ne samo u Frankfurtu nego i u cijeloj eurozoni.
Grčka traži pomoć za banke da ih se održi na životu
Odluka, koja stupa na snagu 11. veljače, znači da grčke državne obveznice vrijedne desetke milijarda eura kao i obveznice banaka za koje jamči Atena više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za ECB-ove zajmove tim bankama. Umjesto toga, grčka središnja banka morat će grčkim bankama osigurati hitne zajmove i sama za to snositi rizik. Zapadne li središnja banka zbog toga u poteškoće, grčka vlada morat će priskočiti u pomoć, što joj neće biti nimalo lako.
Neočekivana odluka donesena je nakon što je grčka vlada pozvala ECB da održi njezine banke na životu dok ne dogovori ublažavanje dugova s partnerima iz eurozone. ECB je taj zahtjev ovom odlukom definitivno odbio, dodatno otežavajući situaciju u kojoj se Grčka nalazi.
Grčke banke dovedene su ovom odlukom u tešku poziciju. Dvije grčke banke već su počele koristiti hitne zajmove grčke središnje banke zbog povećanog povlačenja štednih depozita nakon izborne pobjede radikalno lijeve Sirize 25. siječnja.
Bez potpore vjerovnika i ECB-a, Grčka bi se ubrzo mogla naći u teškoj financijskoj krizi. Budući da nema pristup tržištima zbog visokih troškova zaduživanja, grčka vlada ima dovoljno novca za još samo nekoliko mjeseci, a na ljeto mora vratiti oko 10 milijarda eura dugova.
Odluka ECB-a odrazila se odmah na tečaj eura koji je pao u odnosu na dolar. Euro je u srijedu navečer vrijedio 1,1341 dolara, prema 1,1479 u utorak u isto vrijeme i 1,1423 prije objave odluke ECB-a.
Njemački otpor
Vlada Alexisa Tsiprasa najavila je da će u roku od mjesec dana pripremiti prijedlog izmjena dužničkog sporazuma sa svojim međunarodnim partnerima, te da dotad neće uzeti novu tranšu pomoći.
No, Njemačka se protivi njezinim planovima i očekuje da odustane od obećanja da će povećati minimalnu plaću, zaustaviti prodaju nacionalne imovine, ponovno zaposliti otpuštene radnike u javnom sektoru i vratiti božićnice za siromašne umirovljenike. Berlin se isto tako protivi ukidanju nadzora stručnjaka Trojke (EU, ECB, MMF) nad provedbom reformi u Grčkoj.
Cipras i Varufakis sastaju se ovaj tjedan s visokim europskim dužnosnicima diljem Europe ne bi li osigurali potporu za restrukturiranje duga koji iznosi 175 posto BDP-a.
Naišli su, međutim, na hladan prijem čak i u lijevo orijentiranim zemljama poput Francuske i Italije od kojih su očekivali potporu.
Francuski predsjednik Francois Hollande poručio je da pravila eurozone vrijede za sve. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, inače socijalist, upozorio je da Grčka riskira stečaj ako ne bude poštivala svoje obveze prema europskim partnerima.
Cipras je nakon razgovora s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom rekao da Grčka poštuje pravila Europske unije i da će pronaći rješenje za gospodarske probleme u okviru europskih zakona.
Varufakis je nakon sastanka s Draghijem rekao: "ECB je središnja banka Grčke... ECB će učiniti sve što je potrebno kako bi podržala države članice eurozone."
Jedan izvor upoznat s grčkim stavovima rekao je nakon tog sastanka: "Razmišljamo o programu za premošćivanje. Iz političkih razloga ne možete to nazvati 'programom' nego možda sporazumom."
Varufakis će se u četvrtak u Berlinu sastati s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
