Iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, čiji se helikopter srušio u planinskom području u nedjelju, smatralo se mogućim nasljednikom vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hamneija sa svojim žestokim restrikcijama u pogledu moralnih pitanja i krvavim suzbijanjem nacionalnih prosvjeda.
Raisijeva pobjeda na izborima 2021., nakon što je nadzorno tijelo diskvalificiralo njegove konzervativne i umjerene oponente, sjedinila je sve ogranke moći u okrilje tvrdolinijaša odanih vrhovnom vođi Hamneiju, Raisijevu 85-godišnjem mentoru, koji ima posljednju riječ u svim najvažnijim pitanjima.
Raisi se kao tvrdolinijaš pokazao i u unutarnjoj i u vanjskoj politici.
Godinu dana nakon što je izabran na mjesto predsjednika, naredio je da se postroži iranski zakon o "nošenju hidžaba i čednosti", ograničavajući tako žensko odijevanje i ponašanje.
Unutar nekoliko tjedana mlada Kurdkinja Mahsa Amini umrla je u pritvoru nakon što ju je moralna policija uhitila zbog navodnog kršenja toga zakona.
Mjeseci nacionalnih prosvjeda postali su jedan od najtežih izazova iranskih vođa od Islamske revolucije 1979. godine.
Stotine su ubijene, prema skupinama za zaštitu ljudskih prava.
Na dušu mu idu pogubljenja 1980-ih
Kao mladi tužitelj u Teheranu, Raisi je sjedio u vijeću koje je nadziralo pogubljenja stotina političkih zatvorenika u glavnom gradu Irana 1988., dok se osmogodišnji rat Irana s Irakom približavao kraju, kažu skupine za ljudska prava.
Diljem Irana uspostavljena su "povjerenstva smrti" koja su sačinjavali vjerski suci, tužitelji i službenici obavještajnih službi kako bi odlučivali o sudbini tisuća zatvorenika u proizvoljnim suđenjima koja su trajala samo nekoliko minuta, navodi se u izvješću Amnesty Internationala.
Pročitajte i ovo
Raisi je 10 godina bio drugi čovjek pravosudnog sustava prije nego što je imenovan glavnim tužiteljem 2014. godine.
Pet godina kasnije SAD mu je nametnuo sankcije zbog kršenja ljudskih prava, uključujući i pogubljenja iz 1980-ih.
Na predsjedničkim izborima 2017. godine Raisi je izgubio od Hasana Rohanija.
Izbore je izgubio uvelike zbog audiosnimke iz 1988. koja se pojavila 2016. i navodno bacila svjetlo na njegovu ulogu u pogubljenjima 1988. godine.
"Raisi je potporanj sustava koji zatvara, muči i ubija ljude zbog kritiziranja državnih politika", rekao je Hadi Ghaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava (CHRI) sa sjedištem u New Yorku. Iran niječe da muči zatvorenike.
Pročitajte i ovo
Što u slučaju smrti predsjednika?
Iranski ustav kaže da u slučaju da predsjednik umre na dužnosti prvi potpredsjednik preuzima dužnost, uz potvrdu vrhovnog vođe koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima.
Vijeće koje se sastoji od prvog potpredsjednika, predsjednika parlamenta i čelnika pravosuđa mora organizirati izbor novog predsjednika u roku od najviše 50 dana.
Raisi je izabran za predsjednika 2021., a prema sadašnjem rasporedu predsjednički izbori trebaju se održati 2025.
