Čelnici glavnih europskih obaviještajnih agencija pesimistični su oko izgleda da bi se ove godine mogao postići sporazum o okončanju rata u Ukrajini, unatoč tvrdnjama Donalda Trumpa da dogovor "razumno blizu".
Let u SAD-u
U avionu proglašeno izvanredno stanje: Pilot poslao poruku kontroli leta
Životni put
Dabro objasnio zašto se rodio u Beogradu i otkud je došao u Hrvatsku '92.
Stranka talac
VIDEO Dabro objavio: "Spreman sam napustiti Sabor, ali pod jednim uvjetom"
Njih pet je pod uvjetom anonimnosti, reklo da Rusija nema interes brzo završiti rat. Četvorica od njih navode da Moskva pregovore sa SAD-om koristi kako bi ishodila ublažavanje sankcija i poslovne dogovore. Pregovori, čiji je posljednji krug ovaj tjedan održan u Ženevi, "pregovaračko su kazalište", rekao je jedan od dužnosnika za Reuters.
Izjave ukazuju na izrazit jaz u razmišljanju između europskih prijestolnica i Bijele kuće, za koju Ukrajina tvrdi da želi postići mirovni sporazum do lipnja, prije izbora za Kongres. Trump je rekao da vjeruje da Vladimir Putin želi postići dogovor.
"Rusija ne traži mirovni sporazum. Ona nastoji ostvariti svoje strateške ciljeve, a oni se nisu promijenili", rekao je jedan od šefova agencije. "To uključuje uklanjanje ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog i pretvaranje Ukrajine u neutralnu tampon zonu za Zapad."
Ključni je problem, dodao je drugi dužnosnik, to što Rusija niti želi niti treba brz mir, a njezino gospodarstvo "nije pred kolapsom".
Iako nisu iznosili detalje o izvorima, obavještajne službe informacije prikupljaju preko ljudi, presretanjem komunikacije i sličnim metodama. Svi su istaknuli da im je Rusija prioritetna meta obavještajnog rada.
Putin tvrdi da je spreman na mir, ali pod svojim uvjetima. Ruski dužnosnici pak poručuju da su europske vlade i ranije pogrešno procjenjivale Rusiju.
Osiguranje u Ženevi
Foto:
Afp
Ukrajinski i ruski pregovarači ovaj su se tjedan treći put sastali uz posredovanje SAD-a, ali bez pomaka oko ključnih spornih pitanja, uključujući teritorij. Obavještajci su rekli da bi Rusija mogla biti zadovoljna kada bi preuzela ostatak Donjecka, no to ne bi ispunilo njezin cilj rušenja prozapadne vlade Zelenskog. No, neki od njih istaknuli su i da prepuštanje teritorija ne bi dovelo do brzih sporazuma.
"Ako bi Rusi dobili takve ustupke, mislim da bi to tek bio početak stvarnih pregovora", rekao je, predviđajući da bi Moskva potom iznijela nove zahtjeve.
Dvojica dužnosnika rekla su da Moskva pokušava pregovore razdvojiti u dva kolosijeka - jedan usmjeren na rat, a drugi na bilateralne dogovore sa SAD-om, koji bi uključivali ublažavanje sankcija Rusiji.
Zelenski je izjavio da su ga njegove obavještajne službe izvijestile kako su Amerikanci i Rusi razgovarali suradnji vrijednoj i do 12 bilijuna dolara, koju je navodno predložio ruski izaslanik Kiril Dmitrijev. Obavještajci tvrde da takva ponuda osmišljena kako bi bila privlačna i Trumpu i ruskim oligarsima, koji zbog sankcija nisu profitirali od rata, ali čiju lojalnost Putin mora zadržati dok se rusko gospodarstvo suočava s rastućim pritiscima.