Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Istražujući ostatke ruralnog naselja u općini Stevns na jugoistoku Danske, arheolozi su pronašli dva metra duboku jamu, za koju misle da je do sada najstariji otkriveni zahod u toj državi, čiji sadržaj mnogo govori o higijenskim navikama i prehrani starih Vikinga.


Istražujući ostatke ruralnog naselja u općini Stevens na jugoistoku Danske, arheolozi su pronašli jamu za koju se mislilo da je zemunica, a ispalo je da su otkrili najstariji zahod u državi.

Vezani članci Jennifer Lopez Privatni chef otkrio tajnu izgleda Jennifer Lopez: "Ako jednom zabrljam, to ću onda i znati" Koronavirus u svijetu Koronavirus mijenja svjetovne i vjerske običaje: Zbog epidemije vjerske zajednice izdale nove upute

Do otkrića je došlo sasvim slučajno, a istraživači su najprije smatrali kako se radi o ostacima nekadašnje zemunice, prenijela je stručna publikacija "Science Nordic".

"Odozgo gledajući, mislili smo da je to bila zemunica, ali smo uskoro shvatili da se radi o nečem sasvim drugom", kazala je arheologinja Anna Beck.

Otkriće predstavlja iznenađenje za antropologe koji studiraju život i običaje Vikinga. Do sada se pretpostavljalo da su oni nuždu većinom obavljali u prirodi ili u staji za domaće životinje, a tako pomiješani organski materijal kasnije koristili kao gnojivo.

Ranije se mislilo da su Vikinzi rijetko imali posebne toaletne prostorije za obavljanje nužde i da su one postojale samo u njihovim urbanim, a ne i u agrarnim naseobinama, što je sada opovrgnuto: pokazalo se da su i "seoski" Vikinzi bili kulturni kao i njihovi rođaci iz gradova.

Analiza pronađenih makrofosila ljudskog podrijetla, pronađenih na arheološkom nalazištu, pokazala je veliku prisutnost livadskog cvjetnog peluda kojega je obično mnogo u medu i medovini.

Iz toga se sada zaključuje da su te namirnice bile redovna sastavnica vikinškog menija.

Datiranje sadržaja sedimenta u crnoj jami pomoću radioaktivnog ugljika pokazalo je da je on star najmanje tisuću godina. Vikinzi su taj dio Danske naseljavali od kasnog 8. stoljeća, pa do sredine 11. stoljeća, navodi časopis Science Nordic.  (Hina)