Konačna odluka: Hoće li Ljubljanska banka morati isplatiti štediše?

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu danas odlučuje o svojoj prvostupanjskoj presudi prema kojoj je Slovenija odgovorna za isplatu stare devizne štednje troje štediša Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine, ali i ostalih štediša u bivšim jugoslavenskim republikama.

Pročitajte i ovo Slučaj Ljubljanska banka Slovenija priprema novu tužbu protiv Hrvatske pred Sudom EU-a prosvjed protiv presuda Slovenija Hrvatskoj uputila verbalnu notu zbog presuda protiv Ljubljanske banke

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?" Zajednica stanovanja Nisu se poznavale, a sada žive zajedno pokraj Dunava: "Nismo željele u starački dom, ovo je nešto najbolje"

Zasjedanje suda počelo je u 9 sati i 15 minuta. O prvostupanjskoj presudi odlučuje 17-člano vijeće suda.

>> Pusić i Erjavec pismo BIS-u, žele da nadgledaju pregovore o Ljubljanskoj banci

Ukoliko vijeće potvrdi prvostupanjsku presudu, na koju je Slovenija uložila žalbu, ona će postati pravomoćna i za Sloveniju obvezujuća. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec već je ranije upozorio kako bi potvrda presude imala ozbiljne posljedice za njegovu zemlju.

Naime, Erjavec je u nastupu pred parlamentarnim odborom za vanjsku politiku rekao da bi potvrda prvostupanjske presude za Sloveniju imala 'katastrofalne učinke'.

Ako sud potvrdi prvostupanjsku presudu, ona bi postala pravomoćna i Slovenija bi je morala izvršiti, a pitanje stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci iz vremena SFRJ u njezinim podružnicama izvan Slovenije odvijalo bi se mimo sporazuma o sukcesiji sljednica bivše zajedničke države, upozorio je Erjavec zastupnike.

Slovenija štednju smatra sukcesijskim pitanjem

Slovenija pitanje stare devizne štednje smatra sukcesijskim pitanjem koje bi morale riješiti države sljednice. Pritom navodi da je za deviznu štednju u bivšoj Jugoslaviji jamčila federacija i da su se devizna sredstva banke morala predavati u Beograd pa zato smatra da bi obveze prema štedišama trebale preuzeti države sljednice u kojima su štediše živjeli, a ne Slovenija ili Ljubljanska banka.

Prema presudi iz studenog prošle godine, na koju se Slovenija žalila, Europski sud za ljudska prava naložio je Sloveniji donošenje mjera koje će osigurati da dvoje štediša Ljubljanske banke iz BiH koji su je tužili, te drugi štediše LB-a koji su u istom položaju kao to dvoje štediša, dobiju svoju štednju pod istim uvjetima po kojima su je dobili devizni štediše Ljubljanske banke u Sloveniji.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook