Američke tajne službe u izbornoj godini 2016. upozorile su na planove Rusije da utječe na predsjedničke izbore u SAD, uglavnom se oslanjajući na procijene zasnovane na obavještajnim podacima doušnika iz Kremlja ili bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji su pružili ključne detalje.
Pročitajte i ovo
Rat u Ukrajini
Zelenski: "Putin je lud i on to zna"
Godišnja konferencija
Putin o pregovorima s Ukrajinom: "Već smo sve dogovorili, a onda je došao čovjek s onom frizurom..."
Ali sada, najvažniji doušnici su ušutjeli. I to baš pred izbore za Predstavnički dom Kongresa i trećinu Senata, 6. studenog.
Izvori NY Timesa koji su ovu informaciju dali novinarima, kažu da ne misle da su njihovi doušnici u Moskvi razotkriveni, niti da su ubijeni, već da su se "zavukli u rupe" zbog agresivnije ruske kontraobavještajne kampanje, koja uključuje i likvidacije špijuna, kao što je bio slučaj trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja, piše NY Times.
Tehnološke kompanije i političke kampanje već su zabilježile pokušaje hakiranja iz inozemstva u cilju političkog utjecaja. Direktor Nacionalnih obavještajnih agencija Dan Coats rekao je da Rusija namjerava da potkopati američke demokratske institucije.
Međutim ne mogu precizno reći koje su točno Putinove namjere: nastoji li utjecati na ishod izbora, posijati kaos, ili pak općenito potkopati povjerenje u demokratski proces.
Izvori nisu navodili detalje o svojim izgubljenim izvorima, ali priznaju degradaciju u informacijama koje im stižu iz Rusije.
Da bi procijenili što ruska vlada namjerava, u SAD-u koriste više oblika obavještajnog rada, uključujući presretanje informacija i upade u kompjuterske mreže. Amerikanci to i dalje rade, i priljev informacija dobivenih na taj način je visok, tvrde službenici. Međutim, ljudi iz Kremlja, su ključni izvor za procjenu o tome postoji li iza naizgled nasumičnih akcija neka strategija podrivanja američkih institucija.
Ruski doušnici mogu izlaziti iz Rusije i ondje se susretati sa svojim nalogodavcima iz CIA. No, budući da organiziranje tajnih sastanaka ponekad traje mjesecima, između tih susreta može proći dugo vremena prije nego što u CIA shvate da je njihov izvor "ušutio". Rijetko se događa da se odmah otkrije da su doušnici postali manje korisni ili da su se uplašili. Tek nakon nekoliko propuštenih sastanaka službenici i analitičari CIA mogu zaključiti da je njihov izvor ocijenio da je sastajanje za njega postalo previše opasno.
Američke službe ne vjeruju da je Putin promijenio svoju strategiju, ali više nemaju isti pristup informacijama iz njegovog "unutrašnjeg kruga".
Doušnici koji su ujedno i bliski Putinu su jako rijetki. SAD su ih posljednjih godina imale samo nekoliko, a ponekad bi se mogle osloniti na samo jednog ili dvojicu kada se radi o najvažnijim detaljima o Putinu. Ukoliko ti ljudi "utihnu", da bi sebe zaštitili, za CIA postaje vrlo teško da ima uvid u ono što se zbiva u Moskvi.