Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja dobio je od članova donjeg doma parlamenta stotinu jedan potreban glas, zahvaljujući potpori četvorice bivših zastupnika koalicije koji su postali nezavisni zastupnici. U parlamentu je ukupno 200 mjesta. Češki premijer Topolanek odmah je izjavio kako će podnijeti ostavku u skladu sa češkim ustavom, prenio je dpa. Promatrači ocjenjuju da bi pad češke vlade mogao utjecati na rad EU-ova češkog predsjedništva koje završava 30. lipnja te spriječiti napore te zemlje poduzete na ratifikaciji dogovora o reformama - tj. oko Lisabonskog sporazuma.
Pročitajte i ovo
Postoji i mogućnost, smatraju analitičari da se zakompliciraju napori Češke u borbi protiv ekonomske krize te da se prekinu američko-češki sporazumi o raketnom štitu, što je bio ključni projekt Topolanekove vanjske politike, izvješćuje France presse. Topolanek je prije izjavio kako bi njegova stranka, u slučaju da pokušaj osnivanja nove vlade ne uspije, više voljela da se prijevremeni izbori održe tijekom ljeta, a socijaldemokratska oporba preferira izbore ujesen, prenosi Reuters.
Ovo nije prvi put da je zemlja koja predsjeda Vijećem Europe tijekom šestomjesečnog mandata doživjela političke promjene. Godine 1996. to se dogodilo u Italiji kada je umjesto koalicije lijevoga centra Romana Prodija vlast preuzeo desni centar Lamberta Dinija, a slično je bilo u Danskoj 1993. kad je pala vlada Poula Schluetera, a na vlast su došli socijaldemokrati Poula Nyrupa Rasmussena.
EK: Češka će i dalje uspješno predsjedati EU-om
'Komisija ima puno povjerenje u činjenicu da nacionalni ustavni zakon dopušta Češkoj Republici da nastavi voditi predsjedništvo EU-a jednako učinkovito kao što je i dosad činila', kaže se u priopćenju Europske komisije. 'Unutar ustavnog demokratskog procesa u Češkoj Republici trebaju se riješiti domaća politička pitanja. Komisija vjeruje da će to biti učinjeno na način koji jamči puno funkcioniranje predsjedništva Vijeća', dodaje se u priopćenju.
Češkoj vladi premijera Mireka Topolaneka, koji od 1. siječanj predsjedava Europskim vijećem. Topolanekova vlada od svoga izbora u siječnju 2007. do sada je preživjela četiri glasovanja o nepovjerenju. Po izglasavanju nepovjerenja vlada je dužna podnijeti ostavku, ali ustav ne predviđa nikakav rok u kojem to mora učiniti. Šef države dužan je prihvatiti tu ostavku i nakon toga treba ili imenovati mandatara za sastav nove vlade ili raspisati nove prijevremene izbore ako se s time slože glavne stranke u parlamentu.
