Bunjevci tvrde da nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente

"U interesantnoj smo situaciji, jer smo svjesni da neki od pripadnika takozvane bunjevačke nacionalne zajednice imaju hrvatske dokumente koje su stekli temeljem činjenice da su prezentirali dokumente u kojima su se izjašnjavali kao Hrvati", rekao je Davor Vidiš za novosadski "Građanski list" od utorka generalni konzul RH u Subotici na odlasku .

Pročitajte i ovo Analiza obavještajnih podataka Procurili tajni dokumenti: To su planovi za osvetnički napad Izraela? Brutalnost na granici Guardian: Hrvatska policija pali telefone i putovnice migranata

On navodi da ne zna hoće li Hrvatska obaviti reviziju tih dokumenata, ali ističe da hrvatsku putovnicu može dobiti samo osoba koja se osjeća kao Hrvat i može dokazati pripadnost hrvatskom narodu.

Upitan za komentar tih navoda predsjednik Bunjevačkog nacionalnog vijeća Nikola Babić nije imao konkretan odgovor navodeći da "nije kompetentan" te da to pitanje "treba uputiti ovoj državi zašto je to tako".

Njegov kolega u Bunjevačkom nacionalnom vijeću Mirko Bajić, s druge strane, potvrđuje izjavu hrvatskog konzula, ali tvrdi da su Bunjevci sredinom devedesetih, za vrijeme sankcija, dobili domovnice smišljeno da bi ih asimilirali u Hrvate.

Bajić dodaje da te "domovnice treba podvrgnuti reviziji, jer su
navodno kupljene ili dobivene na temelju lažnih podataka".

"Bunjevci su za vrijeme sankcija mogli kupiti hrvatsku putovnicu u Budimpešti, to znam iz osobnog iskustva jer su i meni nudili. Ljudi su koristili te mogućnosti da bi mogli putovati u svijet, da pronađu neki izlaz iz sankcija i zbog toga i ne krivim nikoga", rekao je za GL Bajić.

Hrvatski diplomat međutim negira njegove navode i ukazuje na to da hrvatsku putovnicu nitko nije mogao kupiti ni dobiti na temelju lažnih podataka, već isključivo na osnovu normi i pravnih propisa Republike Hrvatske.

Davor Vidiš dodaje da se Bunjevci ranije nisu mogli izjasniti kao Bunjevci i da ih je "kao nacionalnu kategoriju uveo Slobodan Milošević 1991. godine".

Bunjevcima, koji nemaju hrvatsko podrijetlo, sebe smatra oko 20.000 stanovnika sjeverne Bačke.